Žute mrlje prekrile dijelove istarske obale, znanstvenici umiruju građane

Stručnjaci ističu kako nema razloga za zabrinutost jer je riječ o prirodnom procesu koji se redovito pojavljuje u ovo doba godine.

Ena Piglić
Ena Piglić

2 Lipanj 2026 I 06:15

Žute mrlje prekrile dijelove istarske obale, znanstvenici umiruju građane
IstraIN

Posljednjih dana brojni građani i posjetitelji primijetili su žute nakupine na površini mora uz obalu Istre. Mrlje se pojavljuju uz plaže, uvale i luke, a zbog svojeg izgleda kod mnogih su izazvale zabrinutost i pitanja o kakvoći mora.

Kako pojašnjavaju znanstvenici iz Centra za istraživanje mora, ne radi se o „cvjetanju mora” niti o onečišćenju, već o prirodnoj i sezonskoj pojavi uzrokovanoj velikim količinama peludi crnogoričnih stabala, ponajprije bora, smreke i čempresa.

Crnogorica se oprašuje pomoću vjetra, a peludna zrnca imaju sitne zračne mjehuriće koji im omogućuju lako širenje zrakom na velike udaljenosti. Tijekom razdoblja intenzivnog cvjetanja značajne količine peludi završavaju i u moru, gdje ih vjetar i morske struje skupljaju u prepoznatljive žute nakupine na površini.

Stručnjaci ističu kako nema razloga za zabrinutost jer je riječ o prirodnom procesu koji se redovito pojavljuje u ovo doba godine.

Ilustracija, FB/Institut Ruđer Bošković

Ovu pojavu istražuje i projekt POLLMAR Instituta Ruđer Bošković, koji vodi dr. sc. Slađana Strmečki Kos. Projekt proučava što se događa kada pelud s kopna dospije u more te kakav utjecaj može imati na morski ekosustav.

POLLMAR povezuje više znanstvenih disciplina, među kojima su atmosferska kemija, aerobiologija, biogeokemija mora i oceanologija, promatrajući pelud kao dio složenog prirodnog ciklusa koji povezuje kopno, zrak i more.

Znanstvenici ističu kako je razumijevanje takvih procesa posebno važno u kontekstu klimatskih promjena i njihovog utjecaja na okoliš.

Iz Centra za istraživanje mora poručuju kako kontinuirano prate stanje u Jadranskom moru te će javnost pravodobno obavijestiti o eventualnoj pojavi pravog „cvjetanja mora” ili drugih događaja koji bi mogli utjecati na morski ekosustav.

Ilustracija, FB/Institut Ruđer Bošković