Kompas meduze preplavile sjeverni Jadran! Kogovšek: 'Ako ih primijetite, dovoljno ih je zaobići'

Veći broj kompas meduza posljednjih je dana primijećen uz zapadnu obalu Istre, što je kod dijela kupača izazvalo zabrinutost. Ipak, stručnjaci ističu kako razloga za paniku nema.

O tome bilježi li se ove godine povećana pojava kompas meduza u istarskom akvatoriju te što stoji iza njihove brojnosti, govorila je dr. sc. Tjaša Kogovšek iz Instituta za istraživanje mora Ruđer Bošković u Rovinju.

„Na temelju opažanja Centra za istraživanje mora i dojava građana putem naše aplikacije Crafting the Sea, možemo reći da je ove godine kompas meduza nešto brojnija nego prethodnih godina.

Međutim, nije prisutna samo u istarskom akvatoriju, već je brojnija diljem sjevernog Jadrana. Moguće je da je ima i južnije, no za to trenutačno nemamo dovoljno podataka da bismo mogli sa sigurnošću potvrditi“, pojasnila je Kogovšek.

Dodaje kako pojava kompas meduze nije ograničena samo na Istru te da njezinu rasprostranjenost građani mogu pratiti putem aplikacije Crafting the Sea.

Putem interaktivne karte moguće je pregledati dojave istraživača i građana te vidjeti na kojim su područjima meduze uočene tijekom određenog vremenskog razdoblja.

Zašto ih je ove godine više?

Na brojnost kompas meduza, kao i drugih morskih organizama, utječu brojni okolišni čimbenici.

„Kompas meduza u svom životnom ciklusu ima dvije faze – polip i meduzu. Polipi su tijekom cijele godine pričvršćeni za podlogu, a kada se promijene okolišni uvjeti, primjerice temperatura mora, otpuštaju efire, male ličinke iz kojih se razvijaju odrasle meduze“, objašnjava Kogovšek.

Kod kompas meduze taj se proces odvija tijekom jeseni, kada temperatura mora padne ispod približno 15 stupnjeva Celzijevih. Koliko će se jedinki razviti i preživjeti ovisi o dostupnosti hrane, temperaturi mora i drugim uvjetima u okolišu.

„Procjenjuje se da preživi tek oko jedan posto jedinki. Temperatura utječe na njihov metabolizam, brzinu rasta i potrebe za hranom, pa su neke godine brojnije, a neke manje zastupljene“, ističe.

Mogu izazvati peckanje, ali bez ozbiljnijih posljedica

Iako susret s meduzom nije ugodan, stručnjaci naglašavaju da nema mjesta strahu.

„Kompas meduze, kao i druge meduze, imaju žarne stanice te pri dodiru mogu izazvati peckanje ili iritaciju kože. Zbog toga ih ne treba dirati, čak ni kada su nasukane na obalu“, upozorava Kogovšek.

Dodaje kako su meduze planktonski organizmi čije kretanje u velikoj mjeri ovisi o morskim strujama, zbog čega ih je teško unaprijed locirati.

„Mogu biti prisutne na nekoj lokaciji, a već nekoliko sati kasnije više ih neće biti. Ako ih primijetimo u moru, dovoljno ih je zaobići ili odabrati drugu lokaciju za kupanje“, savjetuje.

U slučaju kontakta s meduzom najčešće dolazi do crvenila, peckanja ili svrbeža kože, a simptomi uglavnom prolaze kroz nekoliko sati. Važno je mjesto kontakta ne ispirati slatkom vodom jer to može pojačati reakciju.

Umjesto toga, preporučuje se ispiranje morskom vodom te uklanjanje eventualnih ostataka ticala ili tkiva s kože.

Građani mogu pomoći znanstvenicima

Iz Instituta za istraživanje mora posebno ističu važnost aplikacije Crafting the Sea, koja građanima omogućuje prijavu opažanja različitih morskih organizama i pojava.

„Građani ondje mogu ne samo prijavljivati opažanja nego i pratiti podatke koje su unijeli drugi korisnici. To je prvi korak prema prikupljanju dovoljno podataka za razvoj modela koji bi jednog dana mogao pomoći u predviđanju njihove pojavnosti“, kaže Kogovšek.

Napominje i kako velik broj prijava na određenom području ne znači nužno da ondje ima najviše meduza.

„Kada se na karti vidi velik broj prijava oko Rovinja, to ne znači da je ondje najviše meduza. Razlog je što upravo na našem području najviše istražujemo i imamo vrlo aktivnu zajednicu korisnika koja redovito unosi podatke. Kartu zato treba promatrati u tom kontekstu“, pojašnjava.

Iz Instituta pozivaju građane da tijekom boravka uz more fotografiraju meduze, alge, školjke, ribe, morske cvjetnice, invazivne vrste ili druge zanimljive pojave te ih prijave putem aplikacije Crafting the Sea.

Na taj način mogu pridonijeti boljem razumijevanju promjena u morskom ekosustavu i praćenju stanja u Jadranu.