Počela berba mladog krumpira u južnoj Istri: Potražnja velika, ali cijene ne prate rast troškova

Na poljima južne Istre u punom je jeku berba mladog krumpira, jedne od najprepoznatljivijih poljoprivrednih kultura ovog kraja. Iako proizvođači bilježe veliku potražnju i odličnu kvalitetu uroda, otkupne cijene ponovno su u središtu problema, upozoravaju povrtlari, piše HRT.

Mladi istarski krumpir, uzgojen na karakterističnoj crvenici, već godinama slovi za jedan od najcjenjenijih domaćih proizvoda.

„On je sladak, on je sočan. Ne može se mjeriti ni s jednim drugim krumpirom osim istarskog. Stvarno je vrhunski“, kaže povrtlarka iz Pule Marina Maksan Grbac.

Na sedam hektara koje obrađuje njezina obitelj krumpir se bere svakodnevno, a gotovo cijeli urod odmah pronalazi kupce.

„Ništa ne stoji, ništa se ne skladišti. Ove godine je zaista velika potražnja za krumpirom“, ističe Maksan Grbac.

S berbom je započeo i povrtlar iz Valbandona Dario Marčeta, koji na deset hektara planira dnevno ubrati i do osam tona krumpira.

„Kvaliteta krumpira je odlična, za sada je zdrav i ima ga dovoljno“, kaže Marčeta.

Povoljne vremenske prilike tijekom proljeća pogodovale su proizvođačima pa očekuju početne prinose između 25 i 30 tona po hektaru. No unatoč dobroj sezoni, proizvođači upozoravaju da financijska računica postaje sve nepovoljnija, piše HRT.

„Cijena je sada oko 56 do 57 centi po kilogramu, dok smo prošle godine sezonu otvorili s 65 centi. Mislim da smo time sve rekli“, naglašava pulski povrtlar Dean Vitasović.

Prema riječima proizvođača, realna otkupna cijena trebala bi iznositi oko 80 centi po kilogramu kako bi pokrila sve veće troškove proizvodnje.

„Trgovački centri međusobno se natječu akcijama. Jedni spuste cijenu, drugi ih prate i tako iz tjedna u tjedan. Cijena ide samo prema dolje“, dodaje Vitasović.

Dodatni pritisak na domaće proizvođače stvara i uvoz mladog krumpira, koji je ove godine počeo već u travnju.

„Ljudi će reći da je istarski najbolji i da bi trebao imati višu cijenu, ali na kraju većina kupuje ono što je jeftinije“, smatra Marčeta.

Dok kupci uživaju u okusu svježeg domaćeg krumpira, istarski povrtlari suočavaju se sa sve većim izazovima održavanja proizvodnje.

Zbog niske isplativosti mnogi iz godine u godinu smanjuju površine pod ovom kulturom, upozoravajući da bi bez boljih tržišnih uvjeta domaćeg mladog krumpira moglo biti sve manje, piše HRT.