Što se događa iza zatvorskih zidina? Ovako izgleda život u hrvatskom istražnom zatvoru

Istražni zatvor mnogima je nepoznanica, a javnost se često pita kako izgleda život osoba kojima je sud odredio ovu mjeru. Donosimo pregled prava, obveza i svakodnevice iza zatvorskih zidina.

Igor Franković
Igor Franković

16 Srpanj 2026 I 06:15

Što se događa iza zatvorskih zidina? Ovako izgleda život u hrvatskom istražnom zatvoru
Elvis Pažin Ilustracija

Kada javnost dozna da je nekoj osobi određen istražni zatvor, odmah se otvara niz pitanja. Kako izgleda svakodnevni život iza zatvorskih zidina, koja prava pritvorenici imaju, što im je dopušteno, a što strogo zabranjeno? Donosimo pregled pravila koja vrijede u hrvatskim istražnim zatvorima.

Određivanje istražnog zatvora jedna je od najstrožih mjera koje sud može izreći tijekom kaznenog postupka. Ipak, važno je naglasiti kako istražni zatvor nije kazna.

Riječ je o privremenoj mjeri kojom se osigurava nesmetano vođenje postupka, primjerice kako bi se spriječio bijeg osumnjičenika, utjecaj na svjedoke ili ponavljanje kaznenog djela.

Osoba koja se nalazi u istražnom zatvoru i dalje se smatra nevinom sve dok joj se pravomoćnom sudskom presudom ne dokaže krivnja.

Nakon što sud donese odluku o određivanju istražnog zatvora, osoba se upućuje u zatvorsku ustanovu gdje prolazi prijemni postupak, sigurnosni pregled i liječnički pregled. Potom se smješta u pritvorski odjel, gdje boravi do nove odluke suda ili isteka zakonom propisanih rokova.

Dnevni život pritvorenika odvija se prema strogo propisanom kućnom redu. Imaju pravo na redovite obroke, zdravstvenu zaštitu, higijenske potrepštine te svakodnevni boravak na otvorenom, koji u pravilu traje najmanje dva sata.

Veći dio dana provode u svojim sobama, a ovisno o pravilima ustanove mogu čitati knjige i novine, gledati televiziju, koristiti knjižnicu ili druge dopuštene sadržaje.

Pravo na posjete

Jedno od najčešćih pitanja odnosi se na komunikaciju s vanjskim svijetom. Vlastiti mobilni telefoni nisu dopušteni. Pritvorenici mogu primati posjete članova obitelji prema rasporedu zatvorske ustanove, najčešće četiri do šest puta mjesečno.

Za posjete osoba koje nisu članovi obitelji potrebno je odobrenje suca istrage ili drugog nadležnog pravosudnog tijela. Pravo na nesmetan kontakt s braniteljem pritom je posebno zaštićeno i zajamčeno zakonom.

Pritvorenici mogu primati i slati poštu te, ako na svom računu imaju novčana sredstva, kupovati dopuštene proizvode u zatvorskoj prodavaonici.

Također imaju pravo na liječničku skrb, a osobama kojima je potrebna posebna prehrana iz zdravstvenih ili drugih opravdanih razloga ona će biti osigurana u skladu s propisima.

Foto: Elvis Pažin

Za razliku od osoba koje izdržavaju zatvorsku kaznu, pritvorenici se u pravilu ne uključuju u programe rada i resocijalizacije jer svrha istražnog zatvora nije izvršavanje kazne, nego osiguranje kaznenog postupka.

Koliko će netko ostati u istražnom zatvoru ne ovisi o samoj ustanovi, već isključivo o odlukama suda. Sud redovito preispituje postoje li razlozi za daljnje trajanje mjere, a zakon propisuje maksimalne rokove koji ovise o težini kaznenog djela i fazi kaznenog postupka.

Iako su iza zatvorskih zidina, pritvorenici nisu osuđenici. Upravo zato zakon propisuje da se prema njima mora postupati humano, uz poštovanje njihova dostojanstva i temeljnih prava, uz samo ona ograničenja koja su nužna za sigurnost ustanove i neometano vođenje kaznenog postupka.