Što se događa iza zatvorskih zidina? Ovako izgleda život u hrvatskom istražnom zatvoru
Istražni zatvor mnogima je nepoznanica, a javnost se često pita kako izgleda život osoba kojima je sud odredio ovu mjeru. Donosimo pregled prava, obveza i svakodnevice iza zatvorskih zidina.
Kada javnost dozna da je nekoj osobi određen istražni zatvor, odmah se otvara niz pitanja. Kako izgleda svakodnevni život iza zatvorskih zidina, koja prava pritvorenici imaju, što im je dopušteno, a što strogo zabranjeno? Donosimo pregled pravila koja vrijede u hrvatskim istražnim zatvorima.
Određivanje istražnog zatvora jedna je od najstrožih mjera koje sud može izreći tijekom kaznenog postupka. Ipak, važno je naglasiti kako istražni zatvor nije kazna.
Riječ je o privremenoj mjeri kojom se osigurava nesmetano vođenje postupka, primjerice kako bi se spriječio bijeg osumnjičenika, utjecaj na svjedoke ili ponavljanje kaznenog djela.
Osoba koja se nalazi u istražnom zatvoru i dalje se smatra nevinom sve dok joj se pravomoćnom sudskom presudom ne dokaže krivnja.
Nakon što sud donese odluku o određivanju istražnog zatvora, osoba se upućuje u zatvorsku ustanovu gdje prolazi prijemni postupak, sigurnosni pregled i liječnički pregled. Potom se smješta u pritvorski odjel, gdje boravi do nove odluke suda ili isteka zakonom propisanih rokova.
Dnevni život pritvorenika odvija se prema strogo propisanom kućnom redu. Imaju pravo na redovite obroke, zdravstvenu zaštitu, higijenske potrepštine te svakodnevni boravak na otvorenom, koji u pravilu traje najmanje dva sata.
Veći dio dana provode u svojim sobama, a ovisno o pravilima ustanove mogu čitati knjige i novine, gledati televiziju, koristiti knjižnicu ili druge dopuštene sadržaje.
Pravo na posjete
Jedno od najčešćih pitanja odnosi se na komunikaciju s vanjskim svijetom. Vlastiti mobilni telefoni nisu dopušteni. Pritvorenici mogu primati posjete članova obitelji prema rasporedu zatvorske ustanove, najčešće četiri do šest puta mjesečno.
Za posjete osoba koje nisu članovi obitelji potrebno je odobrenje suca istrage ili drugog nadležnog pravosudnog tijela. Pravo na nesmetan kontakt s braniteljem pritom je posebno zaštićeno i zajamčeno zakonom.
Pritvorenici mogu primati i slati poštu te, ako na svom računu imaju novčana sredstva, kupovati dopuštene proizvode u zatvorskoj prodavaonici.
Također imaju pravo na liječničku skrb, a osobama kojima je potrebna posebna prehrana iz zdravstvenih ili drugih opravdanih razloga ona će biti osigurana u skladu s propisima.
Foto: Elvis Pažin
Za razliku od osoba koje izdržavaju zatvorsku kaznu, pritvorenici se u pravilu ne uključuju u programe rada i resocijalizacije jer svrha istražnog zatvora nije izvršavanje kazne, nego osiguranje kaznenog postupka.
Koliko će netko ostati u istražnom zatvoru ne ovisi o samoj ustanovi, već isključivo o odlukama suda. Sud redovito preispituje postoje li razlozi za daljnje trajanje mjere, a zakon propisuje maksimalne rokove koji ovise o težini kaznenog djela i fazi kaznenog postupka.
Iako su iza zatvorskih zidina, pritvorenici nisu osuđenici. Upravo zato zakon propisuje da se prema njima mora postupati humano, uz poštovanje njihova dostojanstva i temeljnih prava, uz samo ona ograničenja koja su nužna za sigurnost ustanove i neometano vođenje kaznenog postupka.
Ekipa RAI3 Reporta snimala je u Buzetu, Livadama i Motovunskoj šumi priču o istarskom bijelom tartufu, njegovoj gotovo stoljetnoj tradiciji i borbi za očuvanje podrijetla. Reportaža će biti emitirana 8. studenoga u udarnom terminu.
Ovogodišnji Sa(n)jam knjige u Istri donosi bogat program Histrokozmosa, od knjiga o Franciju Blaškoviću i tragediji na Vargaroli do prvog hrvatskog izdanja stripa Guida Crepaxa. U Pulu stiže i svjetski poznata autorica kulinarskih knjiga Lidija Bastianich.
Kino Valli od 15. do 21. listopada donosi bogat filmski program, a posebna poslastica stiže u subotu, kada će publika moći pratiti Verdijeva „Macbetha” iz njujorške Metropolitan Opere. Na repertoaru su i brazilski filmovi, komedije te naslovi za najmlađe.
Vlasta Golub, književnica i dugogodišnja glumica Kazališta Virovitica, u svojem se stvaralaštvu posebno posvećuje djeci i mladima, njihovim osjećajima, međuljudskim odnosima i izazovima odrastanja.
Četrnaest godina nakon smrti Branka Črnca – Tuste, Pula se prisjetila legendarnog frontmena KUD Idijota. Na Gradskom groblju položeni su vijenci, a u subotu će u Rock galeriji biti otvorena izložba „Đoser i Tusta”, posvećena dvojici velikana pulske glazbene scene.
Na Fakultetu informatike u Puli otvoren je Centar za tehnološki razvoj Istarske županije (CTRL), namijenjen studentima, istraživačima i poduzetnicima. Novi prostor omogućit će razvoj prototipova, testiranje tehnoloških rješenja i povezivanje znanja s potrebama gospodarstva.
Da suradnja s turskom grupom već postoji, potvrđuje i činjenica da Uljanik trenutačno za Kuzey Star gradi brod za prijevoz žive stoke, poznat kao gradnja 526, koji se nalazi na navozu.
Gotovo svi stanovnici Istre imaju pristup vodovodnoj mreži, no osiguravanje dovoljne količine vode, smanjenje gubitaka i prilagodba klimatskim promjenama ostaju važni izazovi. O tim se temama raspravlja na stručnom skupu CROVIK u Puli, koji je okupio više od 700 sudionika.
Zamislite da imate njivu krumpira, vinograd ili povrtnjak. Mjesecima radite, ulažete novac i čekate urod. A onda jedne noći dođu divlje svinje i unište velik dio onoga što ste uzgojili.Očekujete da će vam šteta biti nadoknađena? Prema novim pravilima koja predlaže Vlada, to možda neće biti tako jedn
Dok Pula ima usvojenu Strategiju zelene urbane obnove, planiranje novih parkirališta na području Pragrandea otvara pitanje koliko se gradske odluke doista podudaraju s ciljevima zaštite zelenih površina.
Pravo na naknadu ne mogu ostvariti ni osobe koje primaju zajamčenu minimalnu naknadu prema propisima o socijalnoj skrbi ili im je priznato pravo na uslugu smještaja.
Kako su burna povijest Istre, obiteljske prilike i društvene promjene utjecale na jednog od njezinih poznatih umjetnika? Odgovore će u Puli ponuditi povjesničarka umjetnosti Jerica Ziherl na predavanju posvećenom mladosti Antuna Motike.
Broj učenika u hrvatskim školama i dalje se smanjuje, no najnoviji podaci pokazuju da je negativan trend znatno usporen. U ovoj školskoj godini upisano je 850 učenika manje nego lani, dok čak 48 gradova bilježi porast. Posebno se ističe Umag, koji je ostvario najveći rast broja učenika u Hrvatskoj.