Na današnji dan Brijuni su bili domaćin susreta koji je promijenio svjetsku politiku

Na današnji dan, 19. srpnja 1956. godine, Brijuni su bili u središtu svjetske diplomacije. Upravo je na istarskom otočju održan povijesni sastanak Josipa Broza Tita, indijskog premijera Jawaharlala Nehrua i egipatskog predsjednika Gamala Abdela Nasera, na kojem su postavljena načela budućeg Pokreta nesvrstanih, jednog od najutjecajnijih međunarodnih političkih saveza druge polovice 20. stoljeća.

Brijuni su toga srpanjskog dana ugostili trojicu državnika koji će obilježiti svjetsku politiku u vrijeme Hladnog rata. Domaćin sastanka bio je predsjednik tadašnje Jugoslavije Josip Broz Tito, dok su na njegov poziv u Istru stigli indijski premijer Jawaharlal Nehru i predsjednik Egipta Gamal Abdel Naser.

Najvažniji razgovori održani su na otočiću Vangi, Titovoj privatnoj rezidenciji unutar brijunskog arhipelaga, rezerviranoj za najvažnije državničke susrete.

Nakon višesatnih razgovora trojica su čelnika u Bijeloj vili na Velikom Brijunu potpisala dokument koji je u povijest ušao kao Brijunska deklaracija.

U deklaraciji su istaknuli kako se trajni mir ne može graditi podjelama i blokovskim suparništvom, već kolektivnom sigurnošću, poštivanjem suvereniteta država i ravnopravnom međunarodnom suradnjom. Bila je to jasna poruka u razdoblju kada je svijet bio podijeljen između istočnog i zapadnog bloka.

Brijunska deklaracija postala je temelj ideje iz koje će nekoliko godina kasnije nastati Pokret nesvrstanih, službeno osnovan 1961. godine u Beogradu. Pokret je okupljao države koje nisu željele pristupiti ni NATO-u ni Varšavskom paktu, već voditi samostalnu vanjsku politiku.

Foto: Arhiva

Povijesni susret na Brijunima imao je odjek i izvan Europe. Samo tjedan dana nakon povratka iz Istre, egipatski predsjednik Naser objavio je nacionalizaciju Sueskog kanala, što je dovelo do izbijanja Sueske krize, jednog od najvažnijih međunarodnih sukoba pedesetih godina prošlog stoljeća.

I danas, 70 godina kasnije, Brijuni se pamte ne samo kao jedan od najpoznatijih hrvatskih nacionalnih parkova, već i kao mjesto na kojem su donesene odluke i ideje koje su ostavile dubok trag u svjetskoj političkoj povijesti.