„Rovinj nije sigurna luka, to moramo promijeniti“ – lukobran bi trebao biti gotov u proljeće 2027.
Nakon gotovo dva desetljeća pripreme, jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Rovinju poprima svoje konačne obrise. Sjeverni lukobran na Svetoj Katarini već sada smiruje valove, a završetak radova očekuje se u proljeće 2027.
Jedan od najvećih infrastrukturnih projekata koji se trenutačno realizira u Rovinju nakon mjeseci radova najvećim dijelom skrivenih ispod površine mora napokon postaje vidljiv.
Izgradnja sjevernog lukobrana na otoku Sveta Katarina ušla je u novu, iznimno važnu fazu, a o tijeku radova, rokovima i budućnosti rovinjske luke za Rovinj FM govorio je ravnatelj Županijske lučke uprave Rovinj Rudolf Marić.
Električne barke, dron dometa 40 kilometara, podvodni robot, nova ribarska luka i sustav za obradu otpadnih voda samo su dio projekata kojima Županijska lučka uprava Rovinj želi stvoriti sigurniju, moderniju i ekološki održivu luku.
Čak 400 građana trenutačno čeka na komunalni vez. Izgradnja lukobrana na Svetoj Katarini trebala bi otvoriti prostor za daljnji razvoj i širenje luke te stvaranje novih, sigurnijih vezova za rovinjske barke.
06:19Prije 88 d23.08.2026
Budući lukobran bit će dug 154 metra, a njegova glavna zadaća bit će zaštititi rovinjsku luku, brodice i infrastrukturu od velikih valova te posljedica snažnih zapadnih i sjevernih vjetrova.
Nakon približno sedam mjeseci radova na gradilištu je započela faza u kojoj su građanima prvi put vidljiviji stvarni obrisi budućeg objekta.
„Ono što sada postaje vidljivo je faza predopterećenja konstrukcije. Na gradilištu imamo niz velikih blokova kojima se opterećuju prethodno postavljani blokovi koji će ostati kao dio strukture i temelja nasipa“, objasnio je Marić.
Riječ je o iznimno važnoj fazi kojom se provjerava koliko je konsolidirana baza, odnosno kako se slijegao materijal na općem kamenom nasipu.
Ogroman dio posla građani do sada praktički nisu mogli ni vidjeti jer se odvijao ispod mora. U podmorski dio konstrukcije ugrađeno je čak 57 tisuća tona kamenog materijala.
Marić kaže kako je upravo ta tehnički i logistički vrlo zahtjevna faza prošla izuzetno dobro.
„Projekcije su postojale i imali smo jedno mjesto odabrano za prekrcaj kamenog materijala. Moram istaknuti da je faza izrade općeg kamenog nasipa protekla izuzetno dobro. Jedan od razloga je što smo imali jako povoljne vremenske prilike, bez olujnih nevremena tijekom zime i proljeća.“
Foto: IstraIN
Pogodovalo im je i to što je glavnina tog posla završena prije razdoblja visoke turističke sezone, čime su izbjegnute veće prometne gužve na mjestu prekrcaja ogromnih količina kamena.
Zanimljivo je da lukobran svoju funkciju već pokazuje iako još nije dovršen.
„Svjedočimo da lukobran čak i ovako nedovršen, i po obliku i po strukturi donesenog kamenog materijala, itekako smiruje valove južnog dijela luke“, rekao je Marić.
Prava razina zaštite bit će postignuta dovršetkom ugradnje betonskih blokova, izgradnjom armiranobetonske konstrukcije iznad njih te konačnim postavljanjem školjere s velikim masivnim kamenjem.
Prema projektnim izračunima, tada bi južni dio rovinjske luke trebao dobiti punu zaštitu od valova sa zapada i tramuntane.
To neće značiti samo veću sigurnost barki i vezova nego i zaštitu obalnih zidova, koji su tijekom snažnih nevremena proteklih godina nerijetko bili izloženi velikim valovima i oštećenjima.
U Rovinju se još dobro pamte snažne garbinade i situacije u kojima je more nanosilo veliku štetu, a upravo su sve ekstremnije vremenske prilike jedan od razloga zbog kojih Marić smatra da grad mora nastaviti ulagati u lučku infrastrukturu.
„Klimatske promjene uzrokuju sve češća i jača nevremena pa se oslanjati na klimatološke i statističke podatke danas nije dobro. Vidimo da se to jako brzo mijenja.“
Foto: IstraIN
Zato se, ističe, već danas mora razmišljati o infrastrukturi sposobnoj odgovoriti na vremenske izazove koji Rovinj očekuju u budućnosti. „Rovinj nije sigurna luka i samo ćemo izgradnjom novih lukobrana i razvojem lučke infrastrukture moći odgovoriti na vremenske izazove.“
Vrijednost aktualnog projekta iznosi 7,9 milijuna eura, a financira se u stopostotnom iznosu bespovratnim sredstvima.
U realizaciji projekta važnu ulogu ima i Istarska županija, koja kao osnivač Lučkoj upravi godišnje osigurava 250 tisuća eura namjenskih sredstava za održavanje i poboljšanje lučke infrastrukture. Dio novca usmjerava se na otplatu kredita za izgrađenu komunalnu lučicu San Pelagio, a dio na održavanje postojeće infrastrukture.
„Županija nam ne pomaže samo financijski. Važni su i organizacijski i administrativni kapaciteti koje koristimo u funkcioniranju Lučke uprave“, istaknuo je Marić.
Put do gradilišta koje danas građani mogu vidjeti s rovinjske obale bio je izuzetno dug.
„To je duga štorija“, slikovito je rekao Marić, podsjetivši da je ideja zaštite rovinjske luke i izgradnje lukobrana stara više od desetljeća.
Foto: IstraIN
Brojne lokacije u luci tijekom nevremena bile su izložene problemima – od ACI marine, Delfina, škvera i Sabionere pa sve do unutarnjih dijelova luke.
„Svako nevrijeme, to znaju svi vlasnici brodova u rovinjskoj luci, bilo je doba brige hoće li se barke potopiti ili oštetiti.“
Danas je, dodaje, broj barki i brodova u Rovinju znatno veći nego prije desetak i više godina, a znatno je porasla i njihova vrijednost. Upravo zato zaštita plovila i lučke infrastrukture dobiva još veću važnost.
Kronologija projekta najbolje pokazuje koliko je vremena bilo potrebno da se od ideje dođe do gradnje.
Studija uređenja južne luke datira još iz 2008. godine, građevinska dozvola iz 2018., a zatim su slijedili produljenje dozvola, prijave na europske projekte i natječaje, potpisivanje ugovora, postupci javne nabave, izbor izvođača te konačno uvođenje u posao.
Natječaj Ministarstva mora, prometa i infrastrukture objavljen je u lipnju 2024., ugovor nakon provedene javne nabave sklopljen je u listopadu 2025., a izvođač je uveden u posao u studenom iste godine.
„Možemo otprilike govoriti o 18 jako dugih godina“, sažeo je Marić put od studije do realizacije.
Foto: IstraIN
Ako ne bude većih problema, na konačni rezultat više se neće čekati dugo.
Prema dinamičkom planu, uporabna dozvola trebala bi biti dobivena u travnju 2027. godine. Marić kaže da se projekt redovito prati kroz koordinacije i neposredan uvid na gradilištu te da su trenutačno i građevinski i administrativni segmenti uredni.
Za sada, tvrdi, nema razloga za kašnjenje.
Jedini čimbenik koji se ne može potpuno kontrolirati ostaju vremenske neprilike, posebno tijekom zimskog dijela godine.
Nakon gotovo dva desetljeća pripreme i milijuna eura ulaganja, Rovinj bi tako već sljedećeg proljeća trebao dobiti infrastrukturu koja neće biti samo novi veliki objekt na Svetoj Katarini, već prvi veliki korak prema cilju koji je Marić u razgovoru za Rovinj FM više puta jasno definirao – da Rovinj konačno postane sigurna luka.
Splitska grupa TBF ove subote, 21. studenoga, nastupa u Puli u sklopu humanitarne inicijative Bradata aukcija, čiji je ovogodišnji cilj prikupljanje sredstava za nabavu ultrazvučnog uređaja za Opću bolnicu Pula.
Crno-bijele fotografije Dubrovnika i njegova zaleđa, nastale između 1988. i 1998. godine, Mišo Ševelj predstavit će na samostalnoj izložbi „Dubrovački memento“, koja se u petak, 20. studenoga, otvara u rovinjskoj galeriji „Batana“.
Putovanje bez društva mnogima je prilika za odmor i istraživanje novih destinacija, no oni koji se odluče putovati sami često moraju izdvojiti znatno više novca.
Satirična i apsurdna priča o društvu koje je izgubilo vezu sa svijetom, ali nije prestalo proizvoditi probleme, stiže pred pulsku publiku. Roman „Bubanj“ Eliše Papića bit će predstavljen ovog petka u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula.
Fire Body Rovinj u petak otvara vrata posjetiteljima koji će moći razgledati studio, isprobati trening, besplatno izmjeriti sastav tijela i predbilježiti se za tromjesečni izazov.
Ljubitelji fotografije ponovno imaju priliku pokazati svoju kreativnost i osvojiti novčane nagrade. U petak, 20. studenoga, počinje novogodišnji fotografski natječaj „I love Vodnjan”, koji organizira udruga Vodnjanski đir, a ovogodišnja tema je „Čovjek i kamen”.
Jedna odluka, nekoliko minuta vašeg vremena i prilika da nekome spasite život. Gradsko društvo Crvenog križa Rovinj poziva građane da se u ponedjeljak, 23. studenoga, odazovu novoj akciji dobrovoljnog darivanja krvi.
Grad Pula pokreće postupak izrade Urbanističkog plana uređenja Valsaline – Mornar, kojim želi stvoriti uvjete za gradnju novog doma za starije osobe s potencijalnim kapacitetom većim od 400 korisnika, razvoj sportskih i rekreacijskih sadržaja te uređenje kupališta Mornar.
„Nakon 20 godina danas znamo njegovu vrijednost”, poručuje županijski pročelnik Ezio Pinzan, podsjećajući da je Istra desetu godinu zaredom proglašena najboljom maslinarskom regijom na svijetu.
Žene čine 36,9 posto vlasnika obrta u Hrvatskoj, a među novootvorenim obrtima od početka ove godine njihov je udio dosegnuo 43,9 posto, istaknuto je na forumu održanom povodom Svjetskog dana poduzetnica u Balama.
Građani Rovinja imaju vremena do subote, 21. studenoga, dostaviti mišljenja, prijedloge i primjedbe na četvrte izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana grada.
Pulski zbor Viva Choir ostvario je značajan međunarodni uspjeh na zborskom natjecanju Victoria Ljubljana 2026., osvojivši srebrnu nagradu prve razine i prvo mjesto u kategoriji jazza, popa i moderne glazbe.