Žminj danas slavi Bartulju: Stoljetna tradicija koja je nadrasla običnu feštu

Žetva i najveći poljski poslovi bili su završeni, domovi uređeni, a stolovi pripremljeni za rodbinu i prijatelje koji su se zbog Bartulje vraćali u Žminj.

Na stolu je morao biti kiseli kupus, odnosno kapuz, a nakon mise odlazilo se na samanj. Dan bi završavao razgovorom, susretima i plesom u jednoj od desetak žminjskih oštarija.

Mnogo toga danas izgleda drukčije. Umjesto nekoliko lokalnih svirača stižu velika glazbena imena, program traje danima, a Žminj posljednjeg vikenda u kolovozu prima tisuće posjetitelja.

Od svetog Bartula do najveće žminjske fešte

Bartulja je dobila ime po svetom Bartulu, odnosno svetom Bartolomeju, čiji se blagdan slavi 24. kolovoza.

Upravo se toga dana nekada održavala cijela proslava. Žminjci bi se okupili na misi u crkvi svetog Bartula, smještenoj na zapadnom ulazu u mjesto, a potom bi se slavlje preselilo među kuće, na sajam i u oštarije.

Crkva svetog Bartula podignuta je u 16. stoljeću. Na njezinu glavnom oltaru nalazi se rustikalno izrađen kip sveca, za koji se pretpostavlja da je nastao u nekoj od žminjskih drvorezbarskih radionica. Smatra se vrijednim primjerom seoskog baroka u Istri.

Prema Istrapediji, Bartulja ima najmanje stogodišnju tradiciju, iako njezini počeci vjerojatno sežu još dalje u prošlost.

Nije bila samo vjerska svetkovina ni prilika za zabavu. Bila je jedan od rijetkih dana u godini kada su se Žminjci iz udaljenih sela i drugih krajeva vraćali u rodno mjesto.

Bartulja nije nastala kao koncert ni turistički proizvod. Nastala je kao dan povratka, susreta i pripadnosti.

Samanj, oštarije i obiteljski stol

Nakon mise slijedio je sajam na kraju mjesta. Ondje se trgovalo, razgovaralo i saznavalo novosti iz drugih sela.

Oštarije su bile mjesta zabave i plesa, dok su se u kućama okupljale obitelji. Uz kapuz posluživala su se domaća jela, a dolazak gostiju bio je razlog da se kuća uredi bolje nego inače.

S vremenom se glavni dio Bartulje preselio s 24. kolovoza na posljednju subotu u mjesecu. Tako se većem broju ljudi omogućilo da se vrate u Žminj i sudjeluju u slavlju.

Misa na blagdan svetog Bartula nije nestala, ali je pučka fešta postupno narasla oko posljednjeg kolovoškog vikenda.

Tradicionalni samanj dobio je izlagače, kulturne programe, sportska natjecanja, biciklijadu, boćarski turnir, zabavne sadržaje i velike koncerte. Dio nekadašnje ruralne priče sačuvan je kroz stočni sajam, danas predstavljen kao sajam autohtonih pasmina.

Bartulja danas

Ovogodišnji program započeo je boćarskim turnirom i tradicionalnom Žminjskom biciklijadom, a središnji dio održava se 28. i 29. kolovoza.

Subotnji program počinje tradicionalnim sajmom autohtonih pasmina, koji se na sajmištu održava od 8 do 12 sati.

Tijekom dana posjetitelje očekuju izlagači, domaći proizvodi, gastronomska ponuda, narodne nošnje, plesovi i sadržaji za djecu.

Večernji dio programa predvodi Toni Cetinski, dok je u petak pred žminjskom publikom nastupio Sergej Ćetković. 

Današnja Bartulja veća je, glasnija i komercijalnija od one koju pamte najstariji Žminjci.

Ali iza pozornica, štandova i reflektora ostala je ista potreba zbog koje je fešta nastala: vratiti se kući, sresti ljude koje dugo nisi vidio i barem jednom godišnje ponovno osjetiti da pripadaš istom mjestu.