Kakva nas istarska vina čekaju nakon ekstremno vrućeg ljeta? Stručnjaci imaju razloga za optimizam

Dugo, vruće i sušno ljeto ubrzalo je dozrijevanje grožđa, a na pojedinim položajima i smanjilo prinose. Grožđe je uglavnom imalo više šećera i nešto manje kiselina, dok je kod crnih sorti fenolna dozrelost dobra.

Takvi uvjeti, objašnjava dr. sc. Marijan Bubola, otvaraju potencijal za punija i snažnija vina, uz dobru boju, strukturu i kvalitetu tanina

Berba grožđa u pokusnim vinogradima Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču ulazi u završnicu. Nakon bijelih sorti, koje su najvećim dijelom već pobrane, ovoga tjedna na red dolaze posljednje crne sorte, čime bi ovogodišnja berba trebala biti zaključena.

Grožđe je u podrum stiglo zdravo i dobre kakvoće, a prve procjene pokazuju da bi 2026. mogla donijeti vrlo kvalitetna vina.

Ovogodišnja berba počela je ranije nego što je to uobičajeno. Prve manje berbe obavljene su već 17. i 18. kolovoza, dok je glavni dio berbe započeo 24. kolovoza. U odnosu na prosjek, grožđe je ove godine dozrijevalo tjedan dana ranije, a kod nekih sorti razlika je bila i veća.

„Svaka je godina drukčija i berba se prilagođava sorti, stanju grožđa, potrebama pokusa i kapacitetima prerade. Bijele sorte uglavnom smo završili prošloga tjedna, a ovoga bi tjedna trebalo pobrati sve preostale crne sorte.

Ako sve bude išlo prema planu, time ćemo završiti ovogodišnju berbu“, kaže Marica Vukmirović, dipl. ing. agr., voditeljica Pokusnog poljoprivrednog imanja Instituta za poljoprivredu i turizam.

Zdravo grožđe unatoč zahtjevnoj sezoni

Iako su vremenske prilike tijekom vegetacije ponovno postavile niz izazova pred vinogradare, u Institutu su zadovoljni zdravstvenim stanjem grožđa. Suša je ponegdje utjecala na prinose, a veći problemi sa zdravstvenom ispravnošću grožđa nisu zabilježeni.

„Grožđe je bilo zdravo i zdravstveno stanje bilo je vrlo dobro. Na konačan rezultat uvijek utječe mnogo čimbenika, od raspoložive vode i sunca do položaja, sorte i opterećenja trsa. Na staroj malvaziji ove smo godine postigli jako dobre šećere. Uspjeli smo i pravodobno zaštititi grožđe od ptica, koje nam mogu napraviti značajne štete pred samu berbu“, ističe Vukmirović.

Količine se, zbog velikog broja sorata i različitih pokusa, znatno razlikuju.

Na pojedinim trsovima prinos je dosezao oko četiri kilograma, dok je na drugima bio manji od kilograma. Upravo takve razlike dio su vrijednosti pokusnih nasada jer znanstvenicima omogućuju praćenje ponašanja pojedinih sorti, klonova, podloga i uzgojnih oblika u jednakim ili sličnim proizvodnim uvjetima.

 

Foto: Institut za poljoprivredu i turizam

Pokusni vinogradi Instituta zauzimaju oko četiri hektara i nisu klasični proizvodni vinogradi. Podijeljeni su u više tematskih cjelina namijenjenih znanstvenim i stručnim istraživanjima.

Posebno mjesto zauzima kolekcija istarskih autohtonih sorti u kojoj se, uz malvaziju istarsku i teran, čuvaju muškat ruža, muškat momjanski, borgonja, hrvatica, duranija, surina, garganja, vela pergola, dolcin, brajdica i druge sorte.

Sadni materijal za dio kolekcije prikupljan je sa starih trsova diljem Istre, zbog čega taj vinograd ima važnu ulogu u očuvanju genetskog bogatstva istarskog vinogradarstva.

Uz autohtone sorte, Institut ima i kolekciju introduciranih sorti poput chardonnaya, sauvignona bijelog, pinota sivog i crnog, cabernet sauvignona, merlota, syraha i cabernet franca, kao i posebne nasade u kojima se istražuju različiti klonovi i podloge malvazije istarske.

Od vinograda do pokusnog podruma

Grožđe ubrano u tim nasadima velikim dijelom završava u vinskom podrumu Instituta, gdje se proizvodnja vina izravno povezuje sa znanstvenim istraživanjima.

Vinarstvo je dio porečke znanstvene institucije još od njezinih početaka u 19. stoljeću, kada su se provodila istraživanja vinifikacije, fermentacije, čuvanja i njege vina. Danas je riječ o suvremeno opremljenom podrumu u poluindustrijskom mjerilu u kojem se, osim proizvodnje vina, provode pokusi s različitim tehnologijama prerade i vinifikacije.

Upravo zato svaka berba donosi niz različitih vina i pokusa, a cilj nije samo dobiti dobro vino nego istražiti koliko se potencijal pojedine sorte može razviti različitim postupcima u podrumu.

„Iako je bila suša, dobili smo zdravo grožđe. Količine su neznatno manje nego što bi bile da nije bilo suše, ali kvalitetom grožđa vrlo smo zadovoljni i očekujemo kvalitetna vina. Zadovoljni smo šećerima i kemijskim sastavom grožđa. Bijela vina već dobro fermentiraju, a ovoga tjedna završavamo s crnim sortama“, kaže dr. sc. Fumica Orbanić, voditeljica vinskog podruma Instituta za poljoprivredu i turizam.

 

Foto: Institut za poljoprivredu i turizam

Prošle je godine u berbi proizvedeno nešto više od 12 tisuća litara vina, dok će ovogodišnja količina biti nešto manja. No upravo zbog velikog broja sorti i različitih načina prerade, u podrumu će nastati široka paleta proizvoda.

„Nismo željeli ostati samo na standardnim vinima, nego maksimalno iskoristiti potencijal različitih sorti. Bit će i noviteta. Dio grožđa prosušivali smo kako bismo dobili slatka desertna vina s ostatkom šećera, a ponovno smo koristili i ultrazvuk, ovaj put i kod sorti koje nisu malvazija istarska.

Kod pojedinih sorti šećeri i kiseline bili su vrlo dobri, s potencijalnim alkoholom od približno 12 do 13,5 posto“, objašnjava Orbanić.

U podrumu je sada najintenzivniji dio posla. Dok se posljednje grožđe još bere, bijela vina već fermentiraju, a kod crnih sorti nakon dolaska grožđa slijede fermentacija i maceracija. Većina crnih vina nakon otprilike sedam do deset dana dolazi do faze prešanja.

Vinograd kao laboratorij na otvorenom

Pokusni vinogradi i podrum Instituta funkcioniraju kao povezana cjelina. Ono što se tijekom godine prati na trsu nastavlja se analizirati kroz grožđe, mošt i vino, a rezultati pojedinih pokusa služe i kao osnova za preporuke proizvođačima.

Dr. sc. Marijan Bubola na Institutu za poljoprivredu i turizam, svoj je znanstveno-istraživački rad usmjerio na vinogradarstvo, autohtone sorte, utjecaj uzgojnih zahvata na kakvoću grožđa i vina te prilagodbu vinogradarske proizvodnje klimatskim promjenama.

„Vinogradarsku sezonu 2026. u Istri obilježili su dugotrajna ljetna vrućina i sušna razdoblja, koji su znatno utjecali na razvoj vinove loze i dozrijevanje grožđa. Takvi su uvjeti pred vinogradare postavili brojne izazove, a ovogodišnju berbu uglavnom karakteriziraju nešto manji prinosi, viši sadržaj šećera i dobra kvaliteta grožđa.

Očekuje se da bi godina mogla biti posebno pogodna za proizvodnju kompleksnih i strukturiranih vina.

 

Foto: Institut za poljoprivredu i turizam

Od početka lipnja do kraja kolovoza diljem Istre potrajalo je dugo razdoblje sa zanemarivo malim količinama padalina. Sušu je pratilo više dugotrajnih razdoblja visokih temperatura.

Razmjere ljetnih vrućina ilustriraju podaci za Poreč, gdje je tijekom lipnja, srpnja i kolovoza zabilježen čak 61 dan s najvišom dnevnom temperaturom iznad 30 °C. Vrućine su se nastavile i u rujnu, uz još osam takvih dana u prvoj polovini mjeseca.

Od 18. lipnja do 3. srpnja taj je prag premašen 16 dana zaredom, a od 28. srpnja do 21. kolovoza čak 25 dana bez prekida. Slični topli i sušni uvjeti prevladavali su i u drugim dijelovima Istre“, ističe Bubola.

Kombinacija visokih temperatura i nedostatka vode ostavila je različite posljedice ovisno o starosti vinograda, položaju i karakteristikama tla.

„Kombinacija visokih temperatura i nedostatka vode stresno je djelovala na vinovu lozu, ograničila porast bobica i pridonijela ubrzanom dozrijevanju. Najizraženije posljedice zabilježene su u mladim vinogradima, čiji korijen još ne dopire do dubljih zaliha vode, te u vinogradima na plitkim i kamenitim tlima, osobito na južnim položajima i ondje gdje nije bilo mogućnosti navodnjavanja.

Razlike među položajima ove su godine posebno došle do izražaja, pa su dostupnost vode i sposobnost tla da zadržava vlagu snažno utjecale na stanje vinograda“, kaže Bubola.

 

Foto: Institut za poljoprivredu i turizam

Vremenski uvjeti utjecali su i na sastav grožđa te potencijal ovogodišnjih vina.

„Grožđe je uglavnom imalo više šećera od uobičajenih vrijednosti, uz nešto niži sadržaj kiselina i više pH vrijednosti mošta. To upućuje na potencijal za punija i snažnija vina, ali je zahtijevalo pažljiv odabir trenutka berbe kako bi se sačuvala ravnoteža između alkoholne jakosti, svježine i aromatskog izražaja.

Kod crnih sorata fenolna dozrelost uglavnom je dobra, što daje povoljne izglede za boju, strukturu i kvalitetu tanina budućih vina. Premda su prinosi općenito nešto manji, kvaliteta grožđa daje razloga za optimizam.

Uz pažljivu preradu i očuvanje svježine, berba 2026. ima potencijal dati izražajna, kompleksna i strukturirana istarska vina“, zaključuje Bubola.