Istarska koza vraća se na pašnjake: Broj grla porastao s 43 na 350, a sve je više i mladih uzgajivača!
Istarska koza, nekada na rubu nestanka, posljednjih godina bilježi značajan oporavak. Broj grla povećao se gotovo osam puta, a uz očuvanje pasmine sada se otvaraju pitanja njezine gospodarske budućnosti, proizvodnje sira i jaretine te uloge u zaštiti istarskog krajobraza.
Još 2020. godine populacija istarske koze brojila je svega 43 jedinke, a danas ih je oko 350. Istodobno je broj uzgajivača porastao s četiri na 14, pri čemu se uzgojem sve više bave mladi.
Rezultat je to višegodišnjih napora usmjerenih na očuvanje autohtone pasmine koja je desetljećima bila suočena s brojnim izazovima.
Zahvaljujući Akcijskom planu Istarske županije, istarska koza postupno se vraća na pašnjake, a nakon prve faze usmjerene na povećanje populacije i očuvanje genetskog potencijala, pred uzgajivačima se otvaraju nova pitanja – kako osigurati dugoročnu održivost uzgoja i stvoriti uvjete za plasman proizvoda na tržište?
Upravo će o tome biti riječi na panel-raspravi „Istarska koza i kozarstvo u Istri – jučer, danas, sutra“, koja će se održati u subotu, 19. rujna, u 15:30 sati u kaštelu Morosini-Grimani u Svetvinčentu, u sklopu 14. Festivala sira, 26. Naj koze i 8. Smotre ovce.
Iako brojke pokazuju značajan oporavak, pred istarskim kozarstvom i dalje stoje važni izazovi. Sudionici panela raspravljat će o tome je li istarska koza izašla iz zone kritične ugroženosti, koje prijetnje još uvijek postoje te kako osigurati daljnji rast populacije.
Posebna pozornost bit će posvećena prevenciji bolesti i osiguravanju kvalitetnih, međusobno nesrodnih jarčeva, što je važno za očuvanje genetske raznolikosti pasmine.
Arhiva IstraIN
Rast broja grla ujedno otvara prostor za gospodarski razvoj. Jedno od ključnih pitanja bit će kada se na tržištu može očekivati ozbiljnija ponuda istarskog kozjeg sira i jaretine te kako uzgoj učiniti ekonomski isplativim.
Predstavit će se i aktivnosti povezane s programom usvajanja „Naša istarska koza – La nostra capra istriana“ te projektom „Ceste autohtonih pasmina Istre“, kojima se nastoji dodatno poduprijeti očuvanje i razvoj izvornih pasmina.
Osim gospodarske vrijednosti, sve se više prepoznaje i ekološka uloga koza. Njihova kontrolirana ispaša može pridonijeti održavanju travnjaka, sprječavanju zarastanja površina te smanjenju količine gorive vegetacije.
Time koze mogu postati važan dio održivog gospodarenja prostorom, osobito u zaštićenim područjima i na terenima na kojima se vegetacija teško održava drugim metodama.
Upravo će mogućnosti korištenja istarske koze u očuvanju krajobraza i prirodnoj zaštiti od požara biti jedna od tema subotnje rasprave.
U Savičenti se okupljaju stručnjaci i predstavnici institucija
O budućnosti istarske koze govorit će prof. dr. sc. Ante Ivanković s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, nacionalni koordinator za izvorne i zaštićene pasmine, pročelnik za poljoprivredu Istarske županije Ezio Pinzan, Darko Jurković i Dragan Solić iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Edmondo Šuran iz AZRRI-ja te ravnatelj Nature Histrice Sandro Dujmović.
Panel će moderirati Gordan Šubara iz AZRRI-ja, voditelj Centra za održivi razvoj stočarstva Istre i predsjednik Udruge uzgajivača istarske koze.
Rasprava počinje u 15:30 sati ove subote, a ulaz je slobodan za sve zainteresirane posjetitelje.
Cilj je otvoriti razgovor o sljedećoj fazi razvoja istarske koze – od očuvanja njezine brojnosti do stvaranja uvjeta za održiv uzgoj i gospodarsko korištenje ove autohtone pasmine.
Istarska koza, nekada na rubu nestanka, posljednjih godina bilježi značajan oporavak. Broj grla povećao se gotovo osam puta, a uz očuvanje pasmine sada se otvaraju pitanja njezine gospodarske budućnosti, proizvodnje sira i jaretine te uloge u zaštiti istarskog krajobraza.
Predsjedništvo IDS-a usvojilo je prijedlog zaključka kojim od Vlade traži da odustane od slanja dijela otpada iz Gospića na oporabu u Holcimovu tvornicu u Koromačnom. „O Istri se ne smije odlučivati bez Istre“, poručio je Loris Peršurić.
Aleksandar Rajkov iz Fažane upozorio je na pokušaj sofisticirane telefonske prevare. Pozivatelji su mu obećali 10.000 eura, detaljno ga vodili kroz aplikaciju George i pokušali navesti da uplati 1.000 eura na račun koji su mu izdiktirali.
Turistička zajednica Općine Žminj poziva sve ljubitelje prirode i rekreacije na besplatnu hodačku turu kroz Žminj i okolna mjesta. Sudjelovanje je otvoreno svim uzrastima, a prijave se zaprimaju do 24. rujna.
Centar za mlade „Dino Škrapić” otvara prijave za novi kreativni program pod vodstvom akademskog slikara Manuela Fabrisa. Sudjelovati mogu i potpuni početnici, a broj mjesta ograničen je na 12.
Svetvinčenat će ovog vikenda ponovno spojiti istarske sireve i jednu od svojih najsimpatičnijih tradicija. U subotu i nedjelju, 19. i 20. rujna, održavaju se Festival sira i izbor Naj-koze Istre.
Berba maslina u Istri samo što nije počela, a ovogodišnja suša mogla bi snažno utjecati na ekonomsku računicu proizvođača. Analiza porečkog Instituta pokazuje da trošak proizvodnje kilograma ploda može biti od oko 66 centi do više od jednog eura.
Kanfanar ove subote ponovno slavi fuže uz bogatu gastro ponudu, cooking show poznatih chefova i besplatne degustacije, a večer će zaključiti veliki koncert Novih fosila, Srebrnih krila i Vlade Kalembera.
Pula će 9. listopada biti start međunarodne regate Go To Barcolana From Croatia, koja će hrvatsku obalu povezati s jednom od najvećih svjetskih jedriličarskih manifestacija. Pred posadama je 150 nautičkih milja otvorenog mora, prolazak kod Poreča i cilj u Trstu.
Kako ostvariti svoja prava, snaći se u administraciji, pronaći informacije o zapošljavanju, pogodnostima i naknadama te pritom prepoznati pouzdane izvore? Upravo su to bile teme javne tribine „Skrb o informiranosti mladih“, održane u Puli.
Na Dan bez poginulih u prometu na području Istre zabilježeno je šest prometnih nesreća, no sve su završile samo s materijalnom štetom. Bez poginulih osoba jučer je prošao promet i na području cijele Hrvatske.
Umag se uključuje u projekt „CROŠNJICA“, u sklopu kojeg će na maloj gradskoj površini biti posađena gusta urbana šumica sastavljena od autohtonih i udomaćenih biljnih vrsta. Projekt vrijedan 24.125 eura u cijelosti financira Grad Umag, a počinje krajem listopada.
Gotovo dvadeset godina rada na očuvanju istarskog goveda, ovce, koze i magarca donijelo je Agenciji za ruralni razvoj Istre značajno međunarodno priznanje. Od 2027. do 2031. godine AZRRI će koordinirati rad europske mreže za očuvanje životinjskih genetskih resursa.