Miletić na Konferenciji županija predstavio modele priuštivog stanovanja: U pripremi još 210 stanova!

Istarski župan i potpredsjednik Hrvatske zajednice županija Boris Miletić sudjelovao je jučer, u Zagrebu, na sjednici Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija te na Konferenciji županija, na kojima se razgovaralo o novoj europskoj financijskoj perspektivi, regionalnom razvoju, kibernetičkoj sigurnosti, demografiji i priuštivom stanovanju.

Predsjednik Hrvatske zajednice županija, brodsko-posavski župan Danijel Marušić, na sjednici Izvršnog odbora, predstavio je Izvješće o radu Hrvatske zajednice županija istaknuvši izvrsnu suradnju s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Vladom Republike Hrvatske, a ta je suradnja institucionalizirana osnivanjem Vijeća za regionalni razvoj.

Predsjednik HZŽ Marušić ujedno je podsjetio da je u srpnju održana prva sjednica Vijeća za regionalni razvoj, koja je u Đakovu okupila članove Vlade Republike Hrvatske, županice i župane te predstavnike gradova i općina.

Dodao je da se raspravljalo o ključnim temama povezanima s regionalnim razvojem i budućim ulaganjima, poput priuštivog stanovanja, gospodarenja otpadom i zaštite okoliša.

Naglasio je da su pred njima složeni izazovi, ali i velike prilike, koje će uspješno iskoristiti samo dijalogom, partnerstvom i zajedničkom odgovornošću prema razvoju gradova, općina i županija.

Uz članove Izvršnog odbora sjednici su prisustvovali predstavnici Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na čelu s ministricom Natašom Mikuš Žigman te zastupnik u Europskog parlamentu i član Odbora za proračune, Karlo Ressler, koji su se uključili u raspravu o regionalnom razvoju u kontekstu novog Zakona o regionalnom razvoju i Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2028. do 2034.

Foto: Istarska županija

Sudjelujući na panelu Priuštivo stanovanje - od javne politike do konkretnih rješenja, u sklopu Konferencije županija, župan Miletić predstavio je modele koje Istarska županija razvija ili već provodi.

„U Puli smo završili prenamjenu zgrade nekadašnje u sklopu nekadašnje Mornaričke bolnice u 22 stana za priuštivo stanovanje, u sklopu projekta „U Istri pod svojim krovom“. U travnju su započela dva projekta izgradnje višestambenih zgrada u sklopu Programa društveno poticane stanogradnje u Puli i Vrsaru, koje provodi država. Konkretno, u Puli se gradi 65 stanova, a u Vrsaru 32.

U Istarskoj županiji po ovom ili sličnom modelu do sada je izgrađen 421 stan, a u fazi pripreme je još 210 stanova. Želimo da razvoj Istre bude usmjeren na kvalitetu života ljudi kako bi mladi mogli planirati svoju budućnost ovdje, da obitelji mogu doći do vlastitog doma, a naši gradovi i općine ostanu mjesta u kojima se živi tijekom cijele godine.

Dakle, ne postoji jedna mjera koja će riješiti problem, moramo koristiti različite mogućnosti“, rekao je župan i potpredsjednik Hrvatske zajednice županija Miletić.

U dijelu Konferencije na kojoj se govorilo o višegodišnjem financijskom okviru, moglo se čuti kako Europska komisija predlaže jednostavniji i fleksibilniji proračun, snažnije povezivanje ulaganja s reformama te uspostavu nacionalnih i regionalnih partnerskih planova. Istodobno se otvaraju pitanja budućnosti kohezijske politike, teritorijalne ravnoteže razvoja, financiranja zelene i digitalne tranzicije te položaja lokalne i regionalne samouprave u novom sustavu upravljanja fondovima.

Foto: Istarska županija

Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman istaknula je da je u aktualnoj financijskoj perspektivi ugovoreno 82 posto ukupne hrvatske alokacije od 14,5 milijardi eura te da je sada fokus na završetku provedbe projekata i punom korištenju raspoloživih sredstava do 2030. godine. Istodobno su već počele pripreme za razdoblje nakon 2027. godine.

„Prema trenutačnom prijedlogu, hrvatska bi omotnica iznosila 16,8 milijardi eura, a buduća ulaganja trebala bi obuhvatiti konkurentnost i produktivnost, kohezijsku politiku, poljoprivredu, energetiku, prometnu infrastrukturu, obrambene kapacitete, sigurnost i upravljanje granicama.

Ovo financijsko razdoblje pred nama donosi drugačiju logiku korištenja europskog novca. Programi će se bazirati na reformama i investicijama, odnosno investicije će biti moguće ako ih otključamo reformama koje namjeravamo provesti", naglasila je ministrica Mikuš Žigman i dodala da se budući programi ne bi trebali fokusirati samo na infrastrukturu, nego i na rješavanje strukturnih slabosti te povezivanje tržišta rada, obrazovanja, energetike i drugih sektora.

Posebno je istaknula potrebu za zajedničkim projektima koji prelaze granice pojedinih županija, primjerice u području klimatskih promjena, prometne povezanosti i sigurnosti.

„Ministarstvo je pokrenulo i izradu plana regionalnog razvoja te od jedinica lokalne i regionalne samouprave prikuplja podatke o njihovim ključnim izazovima i razvojnim prioritetima“, rečeno je na Konferenciji.

Foto: Istarska županija

Da lokalna i regionalna razina mora imati važnu ulogu u novom europskom financijskom razdoblju naglasila je i Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj dodavši kako su pregovori o novom europskom proračunu još u tijeku te da će se, uz njegovu visinu, pregovarati i o strukturi te načinu programiranja sredstava.

"Lokalna zajednica mora imati značajnu ulogu. Nikada nije kasno krenuti razmišljati i pripremati projekte" poručila je Ujević.

Uz europske fondove, jedna od ključnih tema Konferencije bila je sigurnost podataka i informacijskih sustava lokalne i regionalne samouprave. Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan upozorio je da su podaci postali iznimno vrijedna imovina te kako kibernetičke prijetnje zahtijevaju stalno jačanje zaštite sustava javne uprave. Najavio je i nova ulaganja.

"Planiramo uložiti 70 milijuna eura u kibernetičku sigurnost i priprema se poziv za jedinice lokalne i regionalne samouprave, putem kojeg će se moći financirati povećanje njihove kibernetičke sigurnosti", rekao je ministar Habijan.

Podsjetio je i da županije i gradovi mogu besplatno koristiti usluge državne informacijske infrastrukture te ih pozvao da te mogućnosti koriste.

Na brzinu promjena u digitalnom svijetu upozorio je i Marko Ignjatović, predsjednik Uprave Libusoft Licoma, suorganizatora Konferencije.

"Ono što smo o kibernetičkoj sigurnosti znali prošle godine danas više nije dovoljno, toliko se toga promijenilo. Umjetna inteligencija sigurno će mijenjati našu budućnost. Neće zamijeniti župane, gradonačelnike i pročelnike, ali će preuzimati repetitivne poslove i unapređivati poslovanje", istaknuo je Ignjatović.

Zajednička poruka sudionika je da pripreme za razdoblje nakon 2027. godine ne mogu čekati završetak europskih pregovora: županije, gradovi i općine već sada trebaju definirati razvojne prioritete, pripremati projekte i međusobno se povezivati kako bi novi europski financijski okvir pretvorili u konkretno poboljšanje kvalitete života građana.