Blagonić o Kaštijunu: 'Osam godina upozoravamo, a problemi ostaju!'

U Spomen domu u Pazinu u tijeku je 14. sjednica Skupštine Istarske županije, koja se održava zajedno s Gradskim vijećem Grada Pule, a posvećena je problematici Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun. 

Sjednici prisustvuju županijski i pulski gradski vijećnici, a rasprava je započela prezentacijom Bojana Blagonića, predsjednika građanske inicijative „Čist zrak, duga ljubav”, koji je upozorio na višegodišnje probleme s gospodarenjem otpadom, neugodnim mirisima i mogućim onečišćenjem okoliša.

Blagonić je na početku zahvalio na prihvaćanju zahtjeva za održavanje tematske sjednice, naglasivši kako je pitanje Kaštijuna posebno važno stanovnicima okolnih naselja, među kojima je i Vinkuran, u kojem živi.

„Ja želim ostati i živjeti u Vinkuranu, što trenutačno nije moguće”, poručio je Blagonić, opisujući probleme s kojima se, prema njegovim riječima, stanovnici suočavaju zbog rada Kaštijuna.

Podsjetio je kako građanska inicijativa djeluje od 2019. godine, kada su se mještani organizirali nakon ljeta obilježenog intenzivnim neugodnim mirisima koji su, kako tvrde, dolazili s Kaštijuna.

U svojoj prezentaciji Blagonić je prikazao satelitske snimke Kaštijuna te iznio procjene o količinama otpada koje se nalaze na različitim dijelovima centra.

Prema njegovim navodima, na području Kaštijuna trenutačno se nalazi ukupno oko 1.686.000 tona otpada, uključujući otpad na starom odlagalištu, bioreaktorskim poljima te odložene količine goriva iz otpada, poznatog kao SRF, i metalne frakcije.

Foto: IstraIN

Posebno je upozorio na približno 14 tisuća tona metalne frakcije koja se, prema njegovim tvrdnjama, nalazi na površini od oko jednog hektara, kao i na velike količine baliranog goriva iz otpada.

Blagonić smatra da način skladištenja pojedinih vrsta otpada predstavlja potencijalnu opasnost za okoliš, osobito zbog izloženosti oborinama.

Deseci tisuća bala goriva iz otpada

Jedan od problema na koje je upozorio odnosi se na skladištenje bala goriva iz otpada, od kojih pojedine, prema njegovim riječima, potječu još iz 2020. godine.

Naveo je kako je riječ o približno 35 do 40 tisuća bala te slikovito opisao njihove razmjere.

Prema njegovoj usporedbi, kada bi se sve bale poredale jedna uz drugu, protezale bi se na udaljenosti usporedivoj s onom između Pule i Rovinja.

Blagonić je predstavio i rezultate analize koju je, prema njegovim riječima, inicijativa naručila od stručnjaka iz Osijeka. Naveo je kako se u skladištenom materijalu nalaze različite tvari, uključujući klor i teške metale.

Posebno je istaknuo zabrinutost zbog mogućeg utjecaja takvog načina skladištenja na okoliš.

Upozorio na moguće onečišćenje procjednim vodama

Govoreći o metalnoj frakciji i baliranom otpadu, Blagonić je upozorio kako se dio materijala, prema njegovim tvrdnjama, nalazi na površinama bez odgovarajuće vodonepropusne zaštite.

Istaknuo je da oborinske vode koje dolaze u dodir s takvim otpadom mogu sadržavati onečišćujuće tvari. Pozivajući se na analize koje je predstavio tijekom sjednice, naveo je da su kod pojedinih pokazatelja utvrđena znatna prekoračenja, među ostalim i kod amonija.

„Definitivna je činjenica da se zagađenje događa”, ustvrdio je Blagonić.

Dodao je kako problem posebno dolazi do izražaja tijekom kišnih razdoblja te upozorio da građani na moguće posljedice takvog gospodarenja otpadom ukazuju već godinama.

Foto: IstraIN

Blagonić se osvrnuo i na tehnologiju obrade otpada u Kaštijunu, istaknuvši razliku između planiranih i stvarnih količina proizvedenog goriva iz otpada.

Prema podacima koje je iznio, prvotno je bilo planirano da se oko 35 posto ulaznog otpada preradi u SRF, dok se, kako tvrdi, trenutačno proizvodi oko 12,7 posto.

Smatra da takva razlika utječe na količine otpada koje završavaju na odlagališnim plohama, a time i na njihov kapacitet te dugoročnu održivost sustava.

Upozorio je i na financijski aspekt zbrinjavanja goriva iz otpada, navodeći kako bi troškovi bili znatno veći kada bi se proizvodile prvotno planirane količine.

Bioreaktorska polja i neugodni mirisi

Poseban dio prezentacije bio je posvećen bioreaktorskim poljima, koja Blagonić smatra jednim od ključnih problema u radu Kaštijuna.

Pozdravio je činjenicu da je prvo bioreaktorsko polje napokon prekriveno, za što je pohvalio aktualnu direktoricu centra, ali je istaknuo kako to, prema njegovu mišljenju, nije donijelo očekivano poboljšanje kvalitete života okolnog stanovništva.

Naime, kako je naveo, neugodni mirisi nastavili su se širiti i tijekom ovog ljeta.

Upozorio je kako se nakon zatvaranja jednog bioreaktorskog polja nastavlja punjenje sljedećeg, zbog čega smatra da se problem emisija neugodnih mirisa neće trajno riješiti samo prekrivanjem pojedinih ploha.

Osvrnuo se i na promjene namjene pojedinih odlagališnih površina, navodeći kako je jedna od ploha, prvotno predviđena za neopasni industrijski otpad, naknadno prenamijenjena za odlaganje metanogene frakcije.

Prema njegovu mišljenju, takvim se pristupom produljuje vijek trajanja postojećeg sustava, umjesto da se razmatraju dugoročno drukčija rješenja.

Građani traže odgovore na višegodišnje probleme

Blagonić je tijekom izlaganja više puta naglasio kako građani okolnih naselja već godinama upozoravaju na probleme povezane s radom Kaštijuna, ali smatraju da konkretna rješenja izostaju.

Njegova prezentacija otvorila je pitanja količina i načina skladištenja otpada, mogućeg onečišćenja okoliša, učinkovitosti postojeće tehnologije te utjecaja centra na kvalitetu života stanovnika južne Istre.