Može li Hrvatska potaknuti iseljenike na povratak? Za 66 projekata osigurano 1,2 milijuna eura
Hrvatska je odobrila 1,2 milijuna eura za 66 projekata kojima želi ojačati veze s iseljeništvom, potaknuti povratak građana iz inozemstva i olakšati njihovo uključivanje u hrvatsko društvo.
Hrvatska nastavlja s provedbom mjera usmjerenih na jačanje povezanosti s iseljeništvom i stvaranje poticajnijih uvjeta za povratak građana koji žive izvan domovine.
Ministarstvo demografije i useljeništva donijelo je Odluku o financiranju projektnih prijedloga, čime je zaključen javni poziv namijenjen organizacijama civilnog društva koje provode aktivnosti povezane s povratkom, useljavanjem i integracijom hrvatskog iseljeništva.
Samo jedan posto poduzeća u Europskoj uniji nalazi se pod inozemnom kontrolom, ali ona zapošljavaju čak 16 posto radnika. Hrvatska se s udjelom od pet posto nalazi među državama s najvećom zastupljenošću takvih tvrtki.
Turisti sve češće čekaju posljednji trenutak za rezervaciju smještaja, pažljivije prate cijene i racionalnije troše, a takva promjena navika posebno je važna za Istru, vodeću hrvatsku turističku regiju.
13:12Prije 11 d07.10.2026
U okviru poziva za 2026. godinu odobreno je 66 projekata, ukupne vrijednosti 1,2 milijuna eura.
Odobreni projekti obuhvaćaju niz aktivnosti kojima se nastoji ojačati povezanost hrvatskog iseljeništva s domovinom, ali i pružiti konkretnu podršku onima koji se odluče vratiti ili doseliti u Hrvatsku.
Među predviđenim aktivnostima nalaze se informativni i promotivni programi, poslovno i profesionalno povezivanje iseljenika s Hrvatskom te iskustveni programi namijenjeni mladima.
Posebna pozornost posvećena je djeci i mladima povratnicima, kojima se kroz različite projekte želi olakšati uključivanje u hrvatsko društvo.
Ministarstvo je stoga pozvalo gradove i općine da u suradnji s poljoprivrednim i komunalnim redarima intenziviraju pronalaženje zapuštenih vinograda te u okviru svojih ovlasti što prije poduzmu potrebne mjere.
Hrvatska je sredinom 2025. godine imala gotovo 3,875 milijuna stanovnika, što je 8.760 više nego godinu ranije. Iako je rast zabilježen u svega devet županija i Gradu Zagrebu, najveći relativni porast ostvarila je upravo Istarska županija.
08:23Prije 41 d07.09.2026
Financirat će se i kulturne te sportske manifestacije koje pridonose očuvanju povezanosti hrvatskih zajednica u inozemstvu s domovinom.
Šipić: Povratak je velika životna odluka
Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić čestitao je organizacijama čiji su projekti odabrani za financiranje te istaknuo važnost njihova rada u povezivanju hrvatskog iseljeništva s domovinom.
Naglasio je kako organizacije civilnog društva imaju važnu ulogu u stvaranju okruženja u kojem se iseljenici mogu osjećati povezano s Hrvatskom, a povratnici dobiti podršku pri novom životnom početku.
„Povratak nije samo odluka o promjeni adrese, nego velika životna odluka koja zahtijeva povjerenje, sigurnost i osjećaj pripadnosti”, poručio je ministar Šipić.
Dodao je kako Ministarstvo nastavlja razvijati programe i podupirati inicijative koje povezuju hrvatsko iseljeništvo s domovinom.
Objavljen i popis odobrenih projekata
Iz Ministarstva ističu kako će se kroz nastavak javnih poziva i financiranje konkretnih aktivnosti nastojati odgovoriti na potrebe povratnika, useljenika i njihovih obitelji.
Cilj je, navode, olakšati njihovu integraciju u hrvatsko društvo te ojačati veze između Hrvatske i njezina iseljeništva.
Popis svih 66 odobrenih projekata, zajedno s iznosima dodijeljenih sredstava, objavljen je u Odluci o financiranju, dostupnoj na službenim stranicama Ministarstva demografije i useljeništva.
Tisuće posjetitelja tijekom petka i subote pristizale su u Tinjan, koji je ponovno postao središte okupljanja ljubitelja pršuta, tradicionalnih proizvoda i domaće gastronomije.
Pulska policija kazneno je prijavila 47-godišnjaka kojeg sumnjiči da je 29-godišnjoj državljanki Bosne i Hercegovine u automobilu pulskih registracija dao paketić s 2,3 grama heroina, neposredno prije policijske kontrole.
Hrvatska je odobrila 1,2 milijuna eura za 66 projekata kojima želi ojačati veze s iseljeništvom, potaknuti povratak građana iz inozemstva i olakšati njihovo uključivanje u hrvatsko društvo.
Danas, 18. listopada, obilježava se Svjetski dan kravate, dan posvećen jednom od najpoznatijih hrvatskih simbola koji je tijekom stoljeća postao nezaobilazan modni detalj diljem svijeta.
Građani, pravne osobe i ostala zainteresirana javnost svoja pisana mišljenja, prijedloge i primjedbe mogu dostaviti najkasnije do 21. studenoga 2026. godine.
Nakon što je zbog kvara neko vrijeme bila u mraku, prepoznatljiva svjetlosna instalacija „Nar” na ulazu u Rovinj uskoro bi ponovno mogla zasvijetliti u punom sjaju.
Roditeljima i drugim osobama koje djeci mlađoj od 14 godina omoguće vožnju električnim romobilom ubuduće bi mogle prijetiti kazne do 3.000 eura. MUP je predstavio izmjene prometnog zakona koje donose stroža pravila za romobile, veće kazne za nevezanje pojasa i nepropisno parkiranje.
Jednokratna državna potpora za novorođeno dijete trebala bi od 1. siječnja 2027. porasti sa sadašnjih 618 na 803 eura. Povećanje je najavio ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, a obuhvatilo bi više od 34 tisuće korisnika.
Hrvatska asocijacija logopeda poduzetnika upozorava da bi zbog propisanih prostornih uvjeta dio privatnih kabineta mogao prestati s radom. Ministarstvo zdravstva najavljuje izmjene pravilnika, ali logopedi traže konkretna rješenja.
U hrvatski zatvorski sustav tijekom 2025. godine u istražni je zatvor primljeno 94 maloljetnika. Prosječno su ondje proveli mjesec i 12 dana, a najčešći razlozi bili su kaznena djela protiv imovine.
Ministarstvo obrane raspisalo je novi javni natječaj za prijam deset zdravstvenih stručnjaka u djelatnu vojnu službu. Traže se liječnici, veterinar i doktor dentalne medicine, a posebno je zanimljivo da za doktore medicine i specijaliste ne postoji dobno ograničenje.
Sudionici će kroz crtanje, tiskanje i kreativno izražavanje imati priliku upoznati hrvatski znakovni jezik te otkriti kako se komunikacija rukama može povezati s umjetnošću.
Svi nazivi ulica i trgova, kao i oznake na pločicama s kućnim brojevima, ispisani su na hrvatskom i talijanskom jeziku, čime se dodatno naglašavaju bogata povijest, kulturna baština i tradicija suživota na ovom području.