Stalno ste umorni nakon posla? HZJZ objavio vodič koji bi mnogima mogao pomoći!

Dolazite kući nakon posla, a nemate energije ni za što? Vikend prođe u odmaranju, no već u ponedjeljak osjećate se kao da se niste ni odmorili?

Takvo iskustvo poznato je mnogim zaposlenima, a najnovija objava Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) ponovno je otvorila pitanje sindroma sagorijevanja na radnom mjestu, poznatog i kao burnout.

HZJZ je predstavio radnu bilježnicu „Kako raditi, a ne sagorjeti?”, namijenjenu zaposlenima koji žele prepoznati upozoravajuće znakove dugotrajnog stresa i naučiti kako zaštititi svoje mentalno zdravlje.

Prema europskom telefonskom istraživanju o radnim uvjetima iz 2024. godine, 35 posto ispitanih navelo je da se često ili uvijek osjeća fizički i mentalno iscrpljeno na kraju radnog dana.

Važno je naglasiti da to ne znači da 35 posto radnika ima sindrom sagorijevanja. Istraživanje je mjerilo iscrpljenost, koja je samo jedan od mogućih simptoma tog stanja.

Ipak, riječ je o podatku koji upozorava na značajan problem suvremenog radnog života.

Sagorijevanje se najčešće ne događa preko noći. Razvija se postupno, kao posljedica kroničnog stresa na radnom mjestu koji nije uspješno stavljen pod kontrolu.

Među mogućim znakovima nalaze se trajni osjećaj iscrpljenosti, teškoće s koncentracijom, smanjena motivacija, razdražljivost i sve negativniji odnos prema poslu.

Osoba može imati osjećaj da ulaže sve više truda, a postiže sve manje, ili se početi emocionalno udaljavati od radnih zadataka.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, sagorijevanje je profesionalni fenomen, a ne zasebna medicinska dijagnoza.

HZJZ-ova radna bilježnica donosi praktične vježbe za samoprocjenu, postavljanje granica, određivanje prioriteta i prepoznavanje vlastitih potreba.

Posebna pozornost posvećena je odmoru, zdravim navikama, podršci drugih ljudi i izradi osobnog plana brige o sebi.

No stručnjaci upozoravaju da se odgovornost za prevenciju sagorijevanja ne smije prebaciti isključivo na zaposlenika.

Jednako su važni realno radno opterećenje, jasno određene obveze, mogućnost sudjelovanja u odlukama i podrška nadređenih.

Ako se zaposlenik nakon svakog odmora vraća u iste preopterećujuće uvjete, samo nekoliko slobodnih dana možda neće riješiti uzrok problema.

HZJZ je omogućio i besplatno, anonimno savjetovanje za osobe koje se suočavaju s psihosocijalnim rizicima na radnom mjestu.

Savjetovalištu se može pristupiti bez liječničke uputnice, a zainteresirani se mogu javiti na brojeve 01/6474-349 i 01/6474-352 ili na adresu savjetovaliste.mr@hzjz.hr.

Radna bilježnica dostupna je na službenim stranicama HZJZ-a.

Ako iscrpljenost traje, pogoršava se ili ozbiljno utječe na svakodnevno funkcioniranje, važno je potražiti stručnu procjenu jer umor može imati i druge zdravstvene uzroke.