Ministarstvo najavilo promjene u zdravstvu: Liječnici na više lokacija, više specijalističkih timova

Ministarstvo zdravstva predstavilo je u utorak, 27. listopada, Nacrt izmjena i dopuna Mreže javne zdravstvene službe, kojim se želi poboljšati dostupnost zdravstvene zaštite u svim dijelovima Hrvatske, osobito u sredinama koje se suočavaju s nedostatkom liječnika.

Predložene promjene obuhvaćaju primarnu zdravstvenu zaštitu, specijalističke preglede, bolničke kapacitete i palijativnu skrb, a cilj je omogućiti fleksibilniju organizaciju rada i bolje korištenje postojećih kapaciteta zdravstvenog sustava.

Jedna od najvažnijih novosti odnosi se na organizaciju rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Prema predstavljenom nacrtu, timovi obiteljske medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene zaštite žena i dentalne medicine moći će raditi na više lokacija, pri čemu će na svakoj raditi u nepunom, a ukupno u punom radnom vremenu.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) moći će ugovoriti rad tima i na dvije, u pravilu susjedne lokacije, čak i kada za pojedinu lokaciju Mrežom nije predviđen zaseban tim.

Takav model mogao bi biti posebno značajan za manja mjesta i slabije naseljena područja, u kojima je organizacija redovite zdravstvene zaštite često otežana.

„Javno zdravstvo temelj je hrvatskog zdravstvenog sustava i tako će i ostati. Svaki građanin, u velikom gradu, malom mjestu ili na otoku, zaslužuje jednako dostupnu zdravstvenu skrb. Na izazov nedostatka liječnika odgovaramo fleksibilnijom organizacijom rada”, poručila je ministrica zdravstva Irena Hrstić.

Mogućnost povećanja broja specijalističkih timova do 30 posto

Promjene se predlažu i u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti, u kojoj je posljednjih godina zabilježen znatan porast broja pregleda.

Prema podacima Ministarstva, broj pregleda porastao je s 8,4 milijuna u 2021. na više od 10 milijuna u 2024. godini.

Kako bi se sustav prilagodio povećanim potrebama, nacrt predviđa mogućnost ugovaranja do 30 posto dodatnih specijalističkih timova u odnosu na standardni broj.

O njihovom ugovaranju odlučivalo bi se na temelju analize HZZO-a i uz suglasnost Ministarstva zdravstva, u pravilu na razdoblje od godinu dana.

foto: Ministarstvo zdravstva RH

U iznimnim slučajevima, kada se potrebni kapaciteti ne mogu osigurati redovitim postupkom ugovaranja ili postojeći nisu dostatni, HZZO bi mogao ugovarati usluge i s drugim ovlaštenim pružateljima zdravstvene djelatnosti.

Važno je naglasiti da se radi o mogućnosti dodatnog ugovaranja timova, a ne o automatskom povećanju njihova broja.

Više kapaciteta za palijativnu skrb

Nacrt obuhvaća i bolničku zdravstvenu zaštitu, pri čemu se predviđa ciljano povećanje broja postelja, osobito kapaciteta dnevnih bolnica.

Posebna pozornost posvećena je palijativnoj skrbi, čija se mreža prvi put prikazuje objedinjeno.

Predviđena je mogućnost povećanja palijativnih kapaciteta do 20 posto na razini županija, odnosno do 35 posto u Gradu Zagrebu.

Broj palijativnih postelja u stacionarima domova zdravlja povećao bi se sa sadašnjih 130 na 166.

Novost je i mogućnost djelovanja mobilnog palijativnog tima u Klinici za dječje bolesti Zagreb, namijenjenog pružanju podrške teško bolesnoj djeci i njihovim obiteljima.

Slijedi 30 dana javnog savjetovanja

Predložene izmjene još nisu stupile na snagu. Nacrt će biti otvoren za javno savjetovanje u trajanju od 30 dana putem portala e-Savjetovanja, nakon čega će se o konačnim izmjenama odlučivati u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti.

Ministarstvo je pozvalo zdravstvene djelatnike, strukovne komore, županije, gradove, općine, udruge pacijenata i građane da sudjeluju u savjetovanju.

„Iza svake brojke u Mreži stoji čovjek: pacijent kojemu je potrebna pomoć i zdravstveni djelatnik koji mu je pruža”, zaključila je ministrica Hrstić.

Konkretne promjene u rasporedu zdravstvenih timova na području Istarske županije nisu navedene u dostavljenom priopćenju Ministarstva.