Građanima koji trebaju koristiti hrvatske javne isprave u inozemstvu postupak ovjere mogao bi u budućnosti postati jednostavniji. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije predstavilo je novi zakonski prijedlog kojim se priprema modernizacija sustava legalizacije dokumenata.
Ministar Damir Habijan u srijedu, 4. studenoga, predstavio je Nacrt prijedloga zakona o legalizaciji javnih isprava u međunarodnom prometu, kao i niz drugih propisa koji se odnose na rad pravosuđa, ovršne postupke i digitalizaciju.
Jedna od najvažnijih predloženih novosti odnosi se na stvaranje pravnih uvjeta za uvođenje elektroničke potvrde Apostille.
Riječ je o potvrdi kojom se u odgovarajućim međunarodnim postupcima potvrđuje vjerodostojnost javne isprave, odnosno potpisa, svojstva potpisnika ili pečata na dokumentu.
Takva se potvrda koristi pri ostvarivanju različitih prava u inozemstvu, ovisno o vrsti dokumenta i državi u kojoj se on treba upotrijebiti.
Prema najavama Ministarstva, novi zakon trebao bi jasnije urediti postupak legalizacije javnih isprava izdanih u Hrvatskoj, uključujući i one u elektroničkom obliku.
Istodobno se pripremaju preduvjeti za e-Apostille, odnosno izdavanje elektroničkih potvrda, kao i elektroničke registre za provjeru njihove vjerodostojnosti.
Ministarstvo navodi da je postojeći zakonski okvir star više od pedeset godina. Važeći zakon donesen je još 1973. godine, a u hrvatski je pravni sustav preuzet 1991.
Zbog razvoja digitalnih usluga i promjena u međunarodnoj razmjeni dokumenata, ocijenjeno je da je potrebna modernizacija postojećih pravila.
Međutim, važno je naglasiti da elektronički Apostille još nije uveden samim predstavljanjem nacrta zakona.
Za njegovu stvarnu primjenu bit će potrebno dovršiti zakonodavni postupak i osigurati odgovarajuće tehničke uvjete.
Promjene i u ovrhama: Dostava spisa dosad trajala prosječno 254 dana
Ministarstvo je predstavilo i planirane promjene u elektroničkom ovršnom postupku.
Prema iznesenim podacima, dosadašnji način dostavljanja određenih ovršnih predmeta nadležnim trgovačkim sudovima trajao je u prosjeku čak 254 dana.
Riječ je o predmetima u kojima je podnesen prigovor protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, nakon čega se postupak nastavlja pred nadležnim sudom.
Novim pravilima omogućila bi se izravna elektronička dostava takvih spisa trgovačkim sudovima, čime bi se trebalo smanjiti vrijeme potrebno za njihov prijenos.
Prema podacima Ministarstva, prosječno trajanje rješavanja tih predmeta na trgovačkim sudovima iznosi 111 dana.
Predložene izmjene ne jamče da će svaki ovršni postupak automatski biti kraći, ali bi trebale ukloniti dio administrativnih zastoja.
Najavljeno je i pojednostavljenje obrazaca za ovrhu, što bi prema procjenama Ministarstva moglo smanjiti potrošnju papira za više od milijun stranica godišnje.
Predstavljene promjene dio su šire digitalizacije pravosuđa, a konačni rokovi njihove primjene bit će poznati nakon donošenja odgovarajućih propisa.