U Rovinju počeli Dani Antuna Šoljana, održan susret s Miljenkom Jergovićem

Književni susret s Miljenkom Jergovićem, nagrađivanim književnikom, novinarom i publicistom, održan sinoć pred brojnom publikom u rovinjskom Multimedijalnom centru, bio je programski vrhunac prvog dana 29. Dana Antuna Šoljana, kulturno-znanstvenog skupa koji se održava u Rovinju do subote, 26. travnja, u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta Grada Rovinja-Rovigno i Društva hrvatskih književnika.

Zanimljiv i eruditski raskošan razgovor naslovljen je Knjige Miljenka Jergovića, a s autorom bogatog opusa, pravim „književnim vulkanom“ čija su djela prevedena na brojne svjetske jezike, vodili su Tomislav Brlek i Melita Jurkota.

Osvijetlili su važne točke Jergovićeva stvaralaštva, a u fokusu je bio socijalni, povijesni, politički, književni, ali i obiteljski i emotivni kontekst njegova književnog stvaralaštva, a što je za njega i kao pisca i čitatelja, kako je istaknuo Jergović - strašno bitno.

Uz njegovu prvu zbirku pripovijedaka, kultnu knjigu „Sarajevski Marlboro“ (1994.) i novo pripovijedanje istih priča u knjizi „Trojica za Kartal“ (2022.), a koja je nastala uz poljski prijevod „Marlbora“, Jurkota je razgovor otvorila temom „gubitka, gubitka Sarajeva ili života kojeg je možda mogao imati i koji bi od njega napravio možda nekog drugog Miljenka Jergovića“.

„Ja sam potpuno određen tom činjenicom reza i nekog drugog života koji je počeo onoga trenutka kada su počele padati granate po Sarajevu. Počeo sam živjeti sasvim drugi život od onog koji sam živio prije toga. Ne postoji ni jedan model s kojim bih nastavio kontinuitet s dotadašnjim životom, a ono što bi sasvim sigurno bilo isto je to da bih bio pisac i da bi čitanje bila moja temeljna i glavna aktivnost i temeljni smisao mog života.

Ja sam čitajuće čeljade i sve drugo meni služi da bih mogao čitati. Sve ostalo je jedan drugi život o kojem mi je, kako vrijeme prolazi, sve zanimljivije razmišljati i kroz maštarije obuhvaća romaneskne, književne i povijesne teme“, kazao je Miljenko Jergović.

„Sve što napišem mi je loše ili grozno. Jedva se prisilim da nastavim pisati. Pisanje je borba sa samim sobom i potpunom nemogućnošću da se piše. Najbolje su mi moje knjige koje sam zaboravio, i kad ih čitam počinju mi se sviđati, odgovorio je, uz ostalo, Jergović na Brlekovo pitanje o odnosu prema čitanju vlastitih knjiga.

Foto: Dražen Družetić

„Iako sam integrirana ličnost i zapravo dosadna osoba, ja sam istodobno barem četiri, pet različitih pisaca. Svaka moja knjiga je različita od bilo koje druge moje knjige i svaki taj pisac piše različite knjige“, kazao je Jergović o (ne) planiranju različitih faza u svom književnom opusu.

Tijekom razgovora posebno su izdvojeni njegov porodični ili autobiografski/autofikcijski ciklus, koji počinje s pjesmama iz zbirke „Opservatorij Varšava“ (1988), a tu su i roman „Rod“ (2013.), knjiga „Rat“(2024.) i druga djela, a fokus je bio i na romanima- pripovijetkama, odnosno „parahistorijskim romančićima“ - „Herkul“ (2019.), „Doboši u noći“ (2015,), „Wilimowski“ (2016.).

Jedan od Jergovićevih rukopisa u nastajanju je „1983“, a podnaslov ove buduće knjige o godini nakon koje ništa nije bilo više isto je „romaneskni manevri“. Brlek je ukazao i na vezu između Jergovićeve najnovije knjige „Rat“ i buduće knjige „Dvjesto pedeset glava“, koja je nastala u vrijeme pandemije kada je preplavljen iznenadnom ogromnom količinom vremena autor svako jutro počinjao pisanjem jednog proznog teksta. Zanimljivo je da ova knjige, počinje i završava tekstom koji počinje i završava u Rovinju, a oba se tiču Mirka Kovača.

„Mirko Kovač je bio najveći pisac koji je živio u Rovinju. Šteta da tu činjenicu Rovinj nije umio pretvoriti u duhovnu vrijednost, vrijednost povijesnog kontinuiteta, tradiciju koja će Kovača nadživjeti. Danas je u Rovinju ostala smo kuća Mirka Kovača i njegov grob, a grobovi ne govore ako ih pisci ne razgovore“, kazao je Miljenko Jergović i publici poručio: „Čitajte Mirka Kovača, on je jedan od naših najvećih i najzabavnijih pisaca.“

Inače, jučer prijepodne je u programu 29. Dana Antuna Šoljana u rovinjskoj Gradskoj knjižnici “M. V. Ilirik” uprizoren igrokaz i održana radionica za djecu osnovnih škola temeljena na pripovijetci Antuna Šoljana „Kapetan koji nije nikada plovio“.

Foto: Dražen Družetić

Današnji program u petak, 25. travnja, počinje u 12:35 sati u Kazalištu “Antonio Gandusio” susretom članova Novog vodnjanskog filmskog vala i učenika srednjih škola, a koji je otvoren za gađane. Na programu su filmovi koje su rovinjski srednjoškolci snimili pod mentorstvom filmskih umjetnika iz Vodnjana - Marina Morosina, Erica Ušića, Michelea Bulešića i Tea Morosina.

Večeras u 19:30 sati u kinu „Antonio Gandusio“ gost je nagrađivani redatelj Nebojša Slijepčević. Uvodno će publika moći vidjeti njegov dugometražni dokumentarac „Gangster te voli“ (2013.) te kratkometražni igrani film „Čovjek koji nije mogao šutjeti“ (2024.), koji je bio ovogodišnji kandidat za nagradu Oscar, te laureat Zlatne palme u Cannesu i nagrade Europske filmske akademije. Nakon projekcija sa Slijepčevićem će razgovarati filmolozi Tomislav Brlek i Višnja Pentić.

Ovogodišnji 29. Šoljanovih dani završavaju u subotu 26. travnja. U 9:30 će biti položen vijenac kod spomen ploče na kući Antuna Šoljana, u 10 sati u rovinjskom MMC-u počinje književno-znanstveni kolokvij na temu „Hrvatska književnost 1990.- 2025. Žanrovi, kritika, kontekst“, a navečer u 20 sati u Kazalištu “Antonio Gandusio” počinje koncert zagrebačke kantautorice Sare Renar.

Više informacija moguće je pronaći na web stranicama Pučkog otvorenog učilišta Grada Rovinja – Rovigno.