Mali festival baštine u Puli: Pet dana posvećenih istarskoj kulturi, povijesti i tradiciji

Publiku očekuju predstavljanja knjiga „Tartufi, pršut, supa – novija povijest istarske gastronomije“, „Rakalj“, „Babin kušenj“, „Poslovice o iću i piću“ te „Drevno pismo novog doba: Glagoljica u jezičnom krajoliku Hrvatske“.

Ena Piglić
Ena Piglić

21 Rujan 2026 I 07:47

Mali festival baštine u Puli: Pet dana posvećenih istarskoj kulturi, povijesti i tradiciji
IstraIN Knjižnica

Mali festival baštine i ove će godine kroz bogat petodnevni program približiti publici kulturu, povijest, tradiciju i običaje Istre. Manifestacija će se održati od 21. do 25. rujna u Središnjoj knjižnici, Knjižnici Veruda, Dječjoj knjižnici, Knjižnici Vodnjan i Čitaonici Kluba umirovljenika.

Osnovni cilj festivala je povećati informiranost o posebnostima i vrijednostima zavičaja te potaknuti valorizaciju značajnih zavičajnih tema. Budući da razumijevanje baštine podrazumijeva i njezino sagledavanje u širem nacionalnom i europskom kontekstu, Mali festival baštine dio je Dana europske baštine.

Manifestaciju organizira Gradska knjižnica i čitaonica Pula, a realizira se uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Istarske županije.

Ovogodišnje, treće izdanje festivala u pet dana donosi ukupno 26 različitih programa. Publiku očekuju predstavljanja knjiga „Tartufi, pršut, supa – novija povijest istarske gastronomije“, „Rakalj“, „Babin kušenj“, „Poslovice o iću i piću“ te „Drevno pismo novog doba: Glagoljica u jezičnom krajoliku Hrvatske“.

Na programu su i predavanja „Vile carske luke – skriveni svijet austrougarske Pule“, „O Histrima“ te „Staze u Istri prilagođene osobama starije životne dobi“.

Posjetitelji će moći sudjelovati i u radionicama posvećenima glagoljici, izradi minijaturnih kažuna i ljekovitom bilju Istre, dok poseban dio programa donosi „Kantuon Ćakulon“ u povodu 150. godišnjice rođenja Vladimira Nazora.

Festival donosi i izložbe „e-Kultura AR“ te „Vladimir Nazor – velikan Istre“.

Poseban program za najmlađe

Značajan dio programa namijenjen je djeci, koja će kroz igru i kreativne radionice upoznavati istarsku baštinu.

Među programima su „Moja nova stara lutka“, „Mali travari“, „Kako se šiva istarska narodna nošnja?“, „Kažuni za životinje“, „Di je ČA?“, „Besida po besida…libar“, „Što bi bilo da Ča upozna Kaj?“, „ČArobni tragovi Istre“ te „Iz istarske davnine: od kamena do priče“.

Za vrtiće i škole organizirane su i radionice u terminima prema dogovoru, i to na Odjelu za djecu i mlade, u Dječjoj knjižnici te Knjižnici Veruda.

U realizaciji programa sudjeluje niz autora, stručnjaka i kulturnih djelatnika, među kojima su Aleksandar Bančić, Kristijan Žgaljardić, Tanja Kocković Zaborski, Đanino Bubola, Anton Percan, Petra Lukež, Vanesa Begić, Antonio Oštarić, Robert Radošević, Marija Peruško, Natalija Grgorinić, Slaven Bertoša, Ana Lorencin, Nikša Minić, Mirjana Margetić, Biserka Lilić, Vladimir Rojnić, Staša Doblanović Randall, Roman Maglić, Zajim Softić i Senka Cetina, kao i vodnjanski Ekomuzej.

Festival počinje u ponedjeljak

Program počinje u ponedjeljak, 21. rujna, e-Kultura AR izložbom u Čitaonici Kluba umirovljenika. Istoga dana slijede predavanje o skrivenom svijetu austrougarske Pule u Knjižnici Veruda, radionica „Moja nova stara lutka“, program „Štorije za ljepše snove“ te predavanje o istarskim stazama prilagođenima osobama starije životne dobi.

Prvi festivalski dan zaključit će predstavljanje knjige „Tartufi, pršut, supa – novija povijest istarske gastronomije“ autorice Tanje Kocković Zaborski u Središnjoj knjižnici.

Tijekom sljedećih dana publiku očekuju programi posvećeni kažunima, ljekovitom bilju, glagoljici, istarskoj narodnoj nošnji, gastronomiji, Histrima i drugim temama iz istarske povijesti i tradicije.

Posljednjeg dana festivala, u petak, 25. rujna, među ostalim će biti otvorena izložba „Vladimir Nazor – velikan Istre“, autora Kristijana Žgaljardića iz Zavičajnog društva „Matko Brajša Rašan“ Pićan, dok će festival zaključiti „Kantuon Ćakulon: 150 godina rođenja Vladimira Nazora“, uz pripovijedanje Aleksandra Bančića.

Organizatori poručuju kako poznavanje kulturne baštine okuplja zajednice i gradi zajedničko razumijevanje mjesta u kojima živimo.