Kyoto nas je očarao i pogledom s Kyoto Towera, odakle se grad vidi u punom kontrastu: more hramova i vrtova ispod suvremenih zgrada i svjetlećih reklama. Taj sklad starog i novog čini Kyoto jedinstvenim.
Ronald Braus
23 Rujan 2025 I 18:31
Foto: Ronald Braus/IstraIN
Iako smo još uvijek bili pod dojmom odlične predstave u Osaki, uputili smo se prema Kyotu. Samo pedesetak kilometara vožnje bilo je dovoljno da zakoračimo u posve drukčiji svijet – mirniji, profinjeniji i prožet tradicijom. Grad koji je stoljećima bio prijestolnica Japana pokazao nam je lice kulture i duhovnosti koje je nemoguće zaboraviti.
Već sam hotel bio je ugodno iznenađenje – moderan, uredan i super lociran. Zahvaljujući toj lokaciji, mogli smo se vrlo lako kretati gradom i doći do glavnih znamenitosti bez previše komplikacija.
Naša prva postaja bio je Fushimi Inari-taisha, svetište posvećeno božanstvu riže i plodnosti. Prolazak kroz tisuće jarko crvenih torii vrata, koja se nižu sve do vrha planine Inari, bilo je iskustvo kakvo se rijetko doživi – gotovo meditativno, uz osjećaj da ste u labirintu koji spaja prirodu i vjeru.
U četvrti Higashiyama osjetili smo duh starog Japana. Uske ulice, drvene kuće, miris zelenog čaja i prizori tradicionalnih trgovina stvorili su dojam da smo zakoračili u prošlost. Nedaleko odatle nalazi se i Gion, poznat po gejšama i čajnim kućama.
Večernja šetnja ovim dijelom grada otkrila je posebnu atmosferu – spoj elegancije i tihe nostalgije.
Kyoto nas je očarao i pogledom s Kyoto Towera, odakle se grad vidi u punom kontrastu: more hramova i vrtova ispod suvremenih zgrada i svjetlećih reklama. Taj sklad starog i novog čini Kyoto jedinstvenim.
Foto: Ronald Braus/IstraIN
Posebno me dojmio Shosei-en vrt, mirno utočište koje pripada hramu Higashi Hongan-ji. Prvi put smo ga ugledali s visine tornja, a ljepota zelenila i sklad u središtu grada toliko su nas privukli da smo spontano odlučili otići do njega.
Nastao je u 17. stoljeću kao dar šoguna Tokugawe Iemitsua i spojio je jezerca, mostove i čajne paviljone u sklad prirode i arhitekture. Naravno, nije mogao izostati ni posjet Zlatnom paviljonu (Kinkaku-ji), jednom od najprepoznatljivijih simbola Kyota, koji svojom pozlatom i savršenim odrazom u vodi oduzima dah svakom posjetitelju.
Imali smo sreću boraviti u gradu upravo 21. u mjesecu, kada se kod To-ji hrama održava poznati flea market. Stotine štandova s antikvitetima, keramikom, odjećom i hranom stvaraju šaroliku sliku u kojoj se prošlost i sadašnjost prepliću na živopisan način.
Foto: Ronald Braus/IstraIN
S druge strane, Kyoto nam je pokazao i svoje moderno lice – u ogromnim shopping centrima na kolodvoru, pravom gradu unutar grada. Tu se u mnoštvu restorana i trgovina susreće nevjerojatna količina ljudi.
Fascinantno mi je bilo vidjeti toliku gužvu, ali i discipliniran ritam u kojem sve funkcionira – nitko ne gura, nitko ne viče, sve teče glatko. A onda, već iza prvog ugla, naiđete na ulice u kojima gotovo da nema nikoga – potpuna tišina i spokoj, kao da ste prešli u drugi svijet. Upravo ti kontrasti čine Kyoto posebnim i nezaboravnim.
Probali smo raznolika autentična jela – ramen, tempuru, sushi i delicije pripremljene s posebnom pažnjom – i još jednom osjetili koliko je japanska kuhinja raznolika i bogata.
Iako je jezična barijera ostala najveća prepreka u komunikaciji, srdačnost i ljubaznost Japanaca prevladali su svaku poteškoću. Osmijeh i spremnost da pomognu postali su univerzalni jezik koji ne treba prijevod.
Kyoto mi je ostao u sjećanju kao grad u kojem hramovi, vrtovi, tržnice i moderni centri čine savršenu cjelinu – spoj povijesti, duhovnosti i suvremenog života. To je mjesto gdje se može osjetiti ono najbolje od Japana.
A sada – u najbrži vlak na svijetu, shinkansen, i pravac prema Tokiju, najvećem gradu na svijetu, gdje nas očekuje sasvim drugačije lice Japana.
Od svakih 100 eura turističke potrošnje u hrvatskom gospodarstvu ostaje samo 48 eura, prema istraživanju na koje se pozvao čelnik Valamara Željko Kukurin. Podatak otvara pitanje koliko od snažnog turizma doista koristi imaju domaći poljoprivrednici, proizvođači i dobavljači.
Život u vlastitom kućanstvu bez partnera ili drugih ukućana sve je češći u Europskoj uniji. Prema Eurostatu, broj kućanstava u kojima živi jedna odrasla osoba bez djece porastao je 19,2 posto između 2016. i 2025. godine.
Rovinjska policija istražuje internetsku prijevaru u kojoj je 21-godišnjak ostao bez nekoliko tisuća eura. Mladić je primio poruku u kojoj se od njega tražilo ažuriranje bankovnih podataka, a nakon što je otvorio poveznicu i unio tražene informacije, izgubio je pristup mobilnom bankarstvu.
U Pazinu su započeli radovi na rekonstrukciji i dogradnji Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile, vrijedni gotovo 2,85 milijuna eura. Škola će dobiti devet novih učionica i dizalo za osobe s invaliditetom, a projekt bi trebao omogućiti organizaciju nastave u jednoj smjeni za više od 600 učenika.
Dvije žene ozlijeđene su u prometnoj nesreći koja se u subotu ujutro dogodila na raskrižju Vodnjanske ceste i Partizanskog puta. Jedna je zadobila teške, a druga lakše tjelesne ozljede, dok protiv 76-godišnjeg vozača slijedi kaznena prijava.
Svjetlocid, odnosno devastacija prirodne noćne tame i uništavanje noćnog krajobraza, sve je izraženiji problem suvremenog društva. Koliko je zvjezdano nebo vrijedno, podsjeća nas i Vincent van Gogh, čija je „Zvjezdana noć” jedno od najpoznatijih djela svjetske umjetničke baštine.
Iako nam prelazak na zimsko računanje vremena donosi dodatni sat sna, naše tijelo tu promjenu ne doživljava uvijek kao prednost. Umor, razdražljivost, promjene raspoloženja i poteškoće s koncentracijom samo su neke od posljedica koje se mogu pojaviti nakon pomicanja kazaljki.
Jesenski program tako nastavlja dugogodišnju misiju Edukacijskog gastronomskog centra Istre, koji kroz edukaciju profesionalaca i promociju kvalitetnih lokalnih proizvoda doprinosi razvoju istarske gastronomske scene.
Gotovo sedam sati dnevno Hrvati provode na internetu, a posljedice sve češćeg gledanja u ekrane posebno zabrinjavaju kada je riječ o djeci i mladima. Stručnjaci upozoravaju da se kratkovidnost pojavljuje u sve ranijoj dobi te ističu važnost odmora očiju i boravka na otvorenom.
U zatvorski sustav Hrvatske tijekom 2025. primljeno je 2.684 stranih državljana, gotovo četvrtinu manje nego godinu ranije. Na kraju godine u sustavu ih je bilo 940, a najviše ih je pristiglo iz Bosne i Hercegovine, Ukrajine i Srbije.
U noći sa subote na nedjelju završava ljetno računanje vremena. U tri sata kazaljke ćemo pomaknuti jedan sat unatrag, dok se u Europskoj uniji i dalje čeka dogovor o ukidanju sezonske promjene sata.
Ponekad je dovoljan miris svježe pečenog kruha, prve jutarnje kave ili drva koja gore u peći da nas misli odvedu desetljećima unatrag. Neki mirisi imaju neobičnu moć probuditi uspomene koje smo gotovo zaboravili.
Iza deset novih pjesama kriju se osobne teme kojima se Marko suočava s pritiskom, nesigurnošću, negativnim komentarima i iscrpljenošću koji su pratili njegov nagli uspon na međunarodnu glazbenu scenu.