Ljubitelji kave imaju bogatiji mikrobiom? Velika studija otkrila snažan učinak na korisne bakterije

Novo međunarodno istraživanje objavljeno u uglednom znanstvenom časopisu Nature Microbiology pokazalo je da redovita konzumacija kave može imati značajan utjecaj na sastav crijevnog mikrobioma.

Znanstvenici su otkrili da osobe koje piju više od tri šalice kave dnevno imaju čak do osam puta veću razinu korisne bakterije Lawsonibacter asaccharolyticus u odnosu na one koji kavu piju rijetko ili je uopće ne konzumiraju.

Istraživanje je obuhvatilo više od 77.000 sudionika iz 25 zemalja, a analizirani su podaci o njihovim prehrambenim navikama i sastavu crijevne mikrobiote.

Rezultati su pokazali snažnu i dosljednu povezanost između konzumacije kave i prisutnosti spomenute bakterije, neovisno o zemlji podrijetla ispitanika.

Posebno je zanimljivo da je isti učinak zabilježen i kod osoba koje piju bezkofeinsku kavu. To upućuje na zaključak da na rast određenih korisnih bakterija ne djeluje samo kofein, već i drugi prirodni spojevi prisutni u kavi.

Crijevni mikrobiom, odnosno zajednica bakterija, gljivica i drugih mikroorganizama koji nastanjuju probavni sustav, ima važnu ulogu u probavi, apsorpciji hranjivih tvari, radu imunološkog sustava te mentalnom zdravlju. Njegov sastav u velikoj mjeri ovisi o prehrani i životnim navikama.

Dodatnu potvrdu povezanosti kave i mikrobioma znanstvenici su dobili u laboratorijskim pokusima, gdje se pokazalo da bakterija Lawsonibacter asaccharolyticus može rasti u prisutnosti spojeva iz kave.

Jedan od autora studije, profesor Tim Spector, istaknuo je kako rezultati još jednom potvrđuju važnost prehrane za zdravlje crijeva.

„Ovo istraživanje dodatno potvrđuje koliko je prehrana važna za zdravlje našeg mikrobioma. Podaci o mikrobiomu mogu nam pomoći da bolje razumijemo prehrambene navike ljudi i kako one utječu na zdravlje crijeva“, poručio je Spector.

Istraživači smatraju da bi ključnu ulogu mogli imati brojni bioaktivni spojevi koje kava sadrži, uključujući polifenole. Ti spojevi mogu poticati rast određenih bakterija u crijevima te potencijalno pridonijeti regulaciji razine šećera u krvi i krvnog tlaka.

Iako još nije potpuno razjašnjeno na koji način bakterija Lawsonibacter asaccharolyticus izravno utječe na ljudsko zdravlje, znanstvenici pretpostavljaju da bi upravo ona mogla biti jedan od razloga zbog kojih se kava često povezuje s različitim zdravstvenim koristima.

Autori zaključuju kako rezultati pružaju vrijedan uvid u odnos između prehrane i crijevnog mikrobioma te otvaraju prostor za nova istraživanja o povezanosti hrane, crijevnih bakterija i općeg zdravlja.

Sve veći broj znanstvenih radova pritom potvrđuje da umjerena konzumacija kave može biti dio uravnoteženog i zdravog načina života.