Pomerski zaljev najuvučeniji je dio Medulinskog zaljeva smješten na obalama značajnog krajobraza Gornji Kamenjak. Ovo neobično plitko područje, nastalo je za vrijeme posljednjeg ledenog doba, prije 10 000 godina.
S tri strane okružen je kopnom, dok se sa strane koja gleda na Medulinski zaljev proteže brana. Izgrađena je isključivo ljudskom rukom kako bi zadržavala ribu. Na dva je mjesta propusna, a plima i oseka su glavni čimbenici koji određuju razinu morske vode u zaljevu.
Pomerski zaljev je sa biološkog stajališta izrazito važno područje. Osim što je pogodno mjesto za mrijest mnogih ribljih vrsta i rast riblje mlađi, ovakav tip staništa izuzetno je rijedak čak i na europskoj razini.
11:56Prije 68 d04.01.2026
Slanost može varirati od bočate do hipersaline vode, ovisno o oborinama, evaporaciji i pridolasku svježe morske vode morskim strujanjima i za oluja, plavljenja mora zimi ili za vrijeme plime.
Izrazite varijacije u temperaturi i slanosti mora odredile su takve uvjete da površina ovog područja, za vrijeme jakih zimskih bura, može biti potpuno zaleđena.
Pomerski zaljev je sa biološkog stajališta izrazito važno područje. Osim što je pogodno mjesto za mrijest mnogih ribljih vrsta i rast riblje mlađi, ovakav tip staništa izuzetno je rijedak čak i na europskoj razini.
Takva su staništa tipična za područje laguna Venecije i mnoge vrste koje u Pomerskom zaljevu susrećemo nisu karakteristične za hrvatski dio obale, već upravo za lagune Venecije.
Čitavo područje uključeno je u Natura 2000 mrežu. Budući da je izrazito plitko, sa velikim varijacijama u temperaturi, slanosti i volumenu te fizički odvojeno od ostatka mora, svrstava se u obalne lagune.
Među brojnim životinjskim i biljnim vrstama posebno se ističu livade morske cvjetnice imena svilina (Cymodocea nodosa). Područje je brojno rakovima, a česti su i trpovi, ježinci, cjevaši, spužve, razni žarnjaci, te jedna posebna vrsta ribe obrvan (Aphanius fasciatus), koja na Zemlji postoji još iz doba Tetis mora.
Koliko je ovo područje značajno govori i podatak da se na ovom izrazito plitkom području nalaze vrste koje naseljavaju različite tipove staništa (muljevito dno, pjeskovito dno, kamenito dno) te vrste koje preferiraju različite dubine morske vode.
Utočište ptica selica
Osim što je ispod razine mora bogato životom, ovo je područje vrlo značajno i za mnoge vrste ptica koje ovdje nalaze utočište i odmor na svom migracijskom putu.
Obalne su lagune zbog konfiguracije terena rijetka staništa istočnojadranske obale. Kao i većina niskih morskih obala, ovo je stanište ugroženo urbanizacijom, nasipavanjem te onečišćenjem krutim ili tekućim otpadom.
Stoga se svi zahvati u blizini ovih ugroženih staništa moraju posebno nadzirati te pratiti fizikalne, kemijske i biološke parametre kako bi se pravovremeno odredile negativne promjene.
Cijene građevnog materijala u Hrvatskoj i dalje rastu. U veljači su proizvođačke cijene na domaćem tržištu bile više za 0,4 posto nego u siječnju te za 2,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Nakon pet uzastopnih poraza zeleno-žute u nedjelju čeka teško gostovanje kod Rijeke na Rujevici. Uoči derbija 26. kola SuperSport HNL trener i igrači poručuju – vrijeme je za prekid crnog niza.
Novoobnovljeni Trg na Lokvi u Rovinju uskoro bi trebao dobiti klupice za sjedenje. Grad je već dobio suglasnost autorice projekta uređenja trga, arhitektice Vanje Ilić.
U roku od 30 dana Gradsko vijeće objavit će novi javni poziv za izbor dva nova člana Savjeta mladih Grada Rovinja-Rovigno. Ako dodatni članovi budu izabrani temeljem tog javnog poziva, njihov mandat trajat će do isteka mandata sadašnjeg saziva Savjeta mladih.
Na današnji dan, 12. ožujka 1847. godine, u Županićima kraj Labina rođen je Josip Belušić, istarski izumitelj koji je svijetu predstavio velocimetar – jedan od prvih električnih uređaja za mjerenje brzine vozila, preteču današnjih tahografa i taksimetara.
Optimalna razina vlažnosti u domu kreće se između 40 % i 60 %, što se jednostavno može pratiti higrometrom. Kada vrijednosti redovito prelaze 70 %, počinju se stvarati idealni uvjeti za razvoj plijesni, gljivica i neugodnih mirisa.
U sklopu ciklusa „Petkom u sedam“ ovog petka na Zvjezdarnici Višnjan održat će se predavanje o sve češćem povjeravanju ljudi umjetnoj inteligenciji, uz pitanje može li AI pomoći mentalnom zdravlju ili stvara opasnu iluziju podrške.