U pulskom su akvariju uspjeli snimiti „hodanje“ kokota letača (Dactylopterus volitans) po dnu bazena – ponašanje karakteristično za porodicu Dactylopteridae.
Zapravo je riječ o prekopavanju sedimenta trbušnim perajama u potrazi za hranom: mekušcima, rakovima ili manjim ribama.
Iz pulskog akvarija stižu dobre vijesti – novorođena jedinka plavopjege raže (Neotrygon orientalis) i nedavno pristigla divovska arapaima (Arapaima gigas) počele su prihvaćati ponuđenu hranu, što stručnjaci tumače kao važan pokazatelj njihove uspješne prilagodbe na novo okruženje.
Pulski akvarij ovim uspjehom potvrđuje svoju ulogu kao važan centar znanstvenog istraživanja i očuvanja mora – i to doslovno od jajašca.
21:45Prije 73 d06.07.2025
Kada pronađe plijen, lovi ga prilagođenim prednjim dijelovima prsnih peraja koji nalikuju na prste, dok se stražnji dio širi kako bi održavao ravnotežu tijekom lova.
Raširenim prsnim perajama koja podsjećaju na krila, signalizira opasnost i pokazuje svoju veličinu kako bi zastrašio grabežljivce. No, suprotno popularnom mišljenju i svojem imenu, njima ne jedri zrakom, već pod morem, jer kao pridnena vrsta nastanjuje pjeskovita i muljevita dna Sredozemnog mora i toplijih dijelova Atlantika.
U Sredozemlju i Jadranu gorgonije izgrađuju staništa na većim dubinama koja su dom brojnim vrstama i predstavljaju žarišta bioraznolikosti.
06:45Prije 212 d18.02.2025
Zanimljivo je da po izgledu i načinu života veoma sliči ribama iz porodice štitoglavki (Triglidae), poput lastavice balavice (Chelidonicthys lucernus), koje su autohtone jadranske vrste. Unatoč tome, srodniji je morskim konjicima te se u sjeverni Jadran proširio iz Sredozemnog mora tek prije par godina.
Obje porodice glasaju se titranjem mišića u kontaktu s plivaćim mjehurom, a ispuštaju zvuk poput režanja. Kokot letač raspoznaje se po velikoj glavi, dvjema slobodnim šipčicama ispred prve leđne peraje, raznobojnim pjegama po tamnosmeđem tijelu te modro obrubljenim „krilima“.
Iako jestiva, nije gospodarski naročito značajna vrsta te se ne smatra kvalitetnom ribom, osim u nekim područjima poput Obale bjelokosti. Vjeruje se da bi želatin dobiven iz kože ove ribe našao primjenu u prehrambenoj industriji kao zamjena za goveđi ili svinjski, čime bi postao traženiji u budućnosti.
Prema IUCN-ovoj Crvenoj listi ugroženih vrsta, ubraja se u kategoriju najmanje zabrinjavajućih.
Mirela Vidak uspješno je vodila Osnovnu školu Ivana Gorana Kovačića u Čepiću 23 godine, Romana Percan 25 godina bila je ravnateljica Osnovne škole Vladimira Nazora u Krnici, a Krešimir Bronić ravnatelj Srednje škole Mate Balote Poreč punih 30 godina.
Kako bi se smanjio broj ovakvih događaja, Policijska uprava istarska apelira na građana da i sami vode računa o svojoj svakodnevnoj zaštititi te da zaštite svoju imovinu.
Potaknuti napisima vezanim uz skorašnji novi Zakon o naplati cestarine i što on donosi građanima, iz HAC-a su pojasnili ključne postavke plaćanja cestarine u novom u potpunosti elektroničkom sustavu.
Obilazak je prilika da posjetitelji, uz stručno vodstvo, upoznaju prirodne vrijednosti ovog zaštićenog područja te saznaju više o njegovoj biološkoj raznolikosti i značaju za očuvanje prirodne baštine.
Sve će se održati u Centru za praktičnu robotiku u Puli, na adresi Rizzijeva 40, u prostorima Industrijsko-obrtničke škole Pula gdje će posjetitelji moći upoznati razne robote ovog četvrtka, 18. rujna, od 17 do 18:30 sati.
Uživajte u trodijelnim menijima, bilo mesnim ili ribljim, koji uključuju predjelo, glavno jelo i desert, uz čašu domaćeg vina – sve po cijeni od 25 eura.
Tunalicious Festival donio bogatu ponudu jela od tune i vrhunske koncerte, a sedmo izdanje TunIstre još jednom potvrdilo Poreč kao destinaciju velikih ulova!
Poseban naglasak stavljen je na održivi „Green Table“ ručak na kojem su se nastavila razmjenjivati iskustva i znanja, a uživalo se u tradicijskim jelima chefa Davida Skoka te Udruge Istarsko – EKOMUZEJ iz Vodnjana.
Poseban dio programa počinje u 16 sati, kada će djeca pokazati svoje kulinarske vještine pripremajući brodet od grmali po tradicionalnoj recepturi. Istovremeno će biti i prezentacija plavog raka.
Podršku u ovom iskustvu pružili su im prof. dr. sc. Bojan Hamer i doktorand Luca Privileggio iz Centra za istraživanje mora u Rovinju, Instituta Ruđer Bošković, za aktivnosti na kopnu, dok je prof. Daniele Suman nadzirao podvodni popis.