Bura je dio našeg podneblja: Prepoznatljiv vjetar i njegove tajne
Bura je iznimno hladan, nepredvidljiv i jak sjeverozapadnjak koji nastaje kada suh, težak, hladan zrak s kopna struji prema moru. Dinamičko zagrijavanje zraka pri njegovom spuštanju na niže nadmorske visine sprječava kondenzaciju vodene pare te je bura izuzetno suh vjetar.
Bura, iznimno hladan i jak vjetar koji puše s kopna ka moru svima nam je dobro znan. Sastavni je dio našeg geoklimatskog okružja.
Povremeni udari bure redovito dostižu preko 150 km/h a nerijetko i više od 200 km/h. Maksimalna izmjerena brzina strujanja zraka iznosi 304 km/h (Posedarje A1, prosinac, 2003.), no taj se podatak ne smatra službenim obzirom senzor brzine vjetra nije bio baždaren do tih vrijednosti.
Bura je iznimno hladan, nepredvidljiv i jak sjeverozapadnjak koji nastaje kada suh, težak, hladan zrak s kopna struji prema moru. Dinamičko zagrijavanje zraka pri njegovom spuštanju na niže nadmorske visine sprječava kondenzaciju vodene pare te je bura izuzetno suh vjetar.
Razlikujemo dvije vrste bura; anticiklonalnu i ciklonalnu. U prvom slučaju prati nas vedro vrijeme dok je u drugom oblačno i tmurno uz padaline ("škura bura").
Zanimljiva osobina ovog vjetra je i njegova dnevna karakteristika, dnevni hod, koja ima dvostruku periodu; primarni maksimum i minimum jačine događa se oko 21 h odnosno oko 14 h, sekundarni maksimum i minimum događaju se oko 07 h odnosno oko 02 h. Iako je bura naš lokalni vjetar treba ju promatrati u širem kontekstu.
Twitter
Neki od najvažnijih čimbenika nastanka bure izmjena godišnjih doba, prodor hladnih polarnih zračnih masa u naše krajeve, nagib Zemljine osi... Traje od dva-tri pa i do desetak dana. Prodorni vjetar ulazi u kuće, doslovce, kroz zidove. Zavijajući zvukovi na prozorima, vratima, krovovima, dalekovodima, oborena stabla, prevrnuti kontejneri, zabrane prometovanja, redovna su posljedica svake bure.
Ma koliko nam bura stvara probleme ona je koristan i potrebit vjetar koji rastjera nezdravu magluštinu i vlagu. Nakon bure nastupa vedro i sunčano vrijeme. Vidljivost i bistrina atmosfere nakon bure iznimno je dobra pa s Istarskog poluotoka gotovo redovno po prestanku bure vidimo pomalo nestvarnu pojavu Alpskih planinskih masiva koji se uzdižu iznad mora. (Nedavno, nakon zadnje bure imali smo takav slučaj o kojem smo pisali).
Svjež, planinski zrak koji nam ostaje nakon bure obogaćen je ioniziranim česticama soli i joda i dokazano djeluje povoljno na naš organizam.
IstraIN
Potreban je i oprez pri izlaganju buri! Ona je i opasna za ljude, posebice one s kroničnim zdravstvenim problemima. Izlazak iz toplih prostorija ili vozila na vjetrometinu s osjetom temperature od -10° C ili više jednako je ili i više nepovoljno kao kad ljeti iz previše ohlađenog prostora izađemo na tropske vrućine.
Ako ipak morate na vjetrometinu, dobro se obucite i pripazite na leteće predmete, bura nosi sve što nije dobro učvršćeno.
Informacija o temperaturi zraka nezaobilazan je važan podatak svima nama i zimi i ljeti. Za vrijeme burnih vremena osjet temperature znatno je niži naspram šturog navođenja stupnjeva Celzijevih, načelno pet do čak desetak stupnjeva. Osim kod nas na području Jadrana, mehanizam gotovo istovjetan buri događa se u području oko Novorossiyska i Gelendzhika te Baikalskog jezera u Rusiji.
Prema podacima HGK-a, istarsko gospodarstvo u 2024. godini bilježi rast investicija i dobiti unatoč globalnim izazovima. Mala poduzeća i dalje čine okosnicu, zapošljavajući 60 posto radnika, dok su srednja i velika trgovačka društva značajno doprinijela ukupnoj neto dobiti i modernizaciji sektora.
Tijekom događanja predstavljeno je četrdesetak radova koji su pokazali najbolje primjere europske prakse u revitalizaciji fortifikacijskih i bivših vojnih objekata. Svi radovi bit će objavljeni u konferencijskoj publikaciji – znanstvenoj monografiji.
Naglasio je kako je svjestan da Ministarstvo zdravstva i Opća bolnica Pula traže rješenja, među ostalim i kroz uvođenje neuropedijatrijske usluge u rovinjskoj bolnici, koja je nedavno dobila novi dječji odjel uz zajedničko financiranje istarskih gradova.
Ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo podsjetio je da su Dani europske baštine pokrenuti još 1985. godine u Francuskoj, na inicijativu Vijeća Europe i Europske komisije, a Hrvatska u obilježavanju sudjeluje od 1995. godine.
Obilazak je prilika da posjetitelji, uz stručno vodstvo, upoznaju prirodne vrijednosti ovog zaštićenog područja te saznaju više o njegovoj biološkoj raznolikosti i značaju za očuvanje prirodne baštine.
Sve će se održati u Centru za praktičnu robotiku u Puli, na adresi Rizzijeva 40, u prostorima Industrijsko-obrtničke škole Pula gdje će posjetitelji moći upoznati razne robote ovog četvrtka, 18. rujna, od 17 do 18:30 sati.
Uživajte u trodijelnim menijima, bilo mesnim ili ribljim, koji uključuju predjelo, glavno jelo i desert, uz čašu domaćeg vina – sve po cijeni od 25 eura.
Tunalicious Festival donio bogatu ponudu jela od tune i vrhunske koncerte, a sedmo izdanje TunIstre još jednom potvrdilo Poreč kao destinaciju velikih ulova!
Poseban naglasak stavljen je na održivi „Green Table“ ručak na kojem su se nastavila razmjenjivati iskustva i znanja, a uživalo se u tradicijskim jelima chefa Davida Skoka te Udruge Istarsko – EKOMUZEJ iz Vodnjana.
Poseban dio programa počinje u 16 sati, kada će djeca pokazati svoje kulinarske vještine pripremajući brodet od grmali po tradicionalnoj recepturi. Istovremeno će biti i prezentacija plavog raka.
Podršku u ovom iskustvu pružili su im prof. dr. sc. Bojan Hamer i doktorand Luca Privileggio iz Centra za istraživanje mora u Rovinju, Instituta Ruđer Bošković, za aktivnosti na kopnu, dok je prof. Daniele Suman nadzirao podvodni popis.