Starlink ''gusjenica'' večeras na nebu: Dvadesetak satelita Starlink prolazi blizu nas
Vidjet ćemo ih dok su od nas udaljeni preko 1500km, još tamo iznad Korzike i Sardinije, zatim prelijeću more prema Italiji. Nama će biti najbliže na oko 400km, u trenutcima kada prelaze Italijansko kopno te počinju nadlijetati središnji dio Jadranskog mora.
Večeras od 19:13 do 19:16 s istarskog poluotoka biti će vidljivi prolasci dvadesetak Starlink satelita.
Gledano od sjeverozapadnog horizonta, pa uvis prema jugozapadu imati ćemo prigodu vidjeti prelet Starlik satelita. Jedan za drugim prolaziti će jugozapadno od Istre.
Vidjeti ćemo ih kao svijetle, ne osobito sjajne, sporoputujuće zvijezde nešto podalje od zamišljene linije kojom bi povezali presjajnu Veneru i jako sjajni Jupiter na našem obzorju.
Ova dva planeta lako je uočiti na nebu, nešto poviše njih tu je i sjajni Mars.
IstraIN
Pogledajmo večeras Starlink gusjenicu kako prolazi u nedaleko njih.
Vidjet ćemo ih dok su od nas udaljeni preko 1500km, još tamo iznad Korzike i Sardinije, zatim prelijeću more prema Italiji.
Nama će biti najbliže na oko 400km, u trenutcima kada prelaze Italijansko kopno te počinju nadlijetati središnji dio Jadranskog mora.
IstraIN
Tada će ući u Zemljinu sjenku, Sunce neće obasjavati njihove skeletone, antene i fotonaponske panele te će nestati iz vidokruga. Upravo su odbljesci, refleksije, Sunčeve svjetlosti od letjelica, odnosno njihovih komponenti, razlog zašto ih vidimo na noćnom nebu.
Astronomi diljem svijeta enormno su zabrinuti zbog ovakve vrste satelita (Starlink sateliti nisu jedini ove vrste, još nekoliko tvrtki i država radi istovjetne stvari) zbog devastacije noćnog neba i onemogućavanja istraživanja svemira.
Koliko god nam se “zvjezdane gusjenice” čine lijepima, one su poput gusjenica s naših borova. Jedno i drugo je opasno za okolinu, Starlink i slični predstavljaju opasnost po svemirske letove astronauta, druge letjelice u svemiru. U konačnici, njihov radni vijek je kratak, nakon toga postaju isluženo, opasno svemirsko smeće.
U deset godina rada održano je više od 260 radionica, a kroz Centar je prošlo više od 2.500 profesionalaca iz sektora ugostiteljstva i hotelijerstva. Proljetni ciklus 2026. nastavlja taj kontinuitet, s jasnim naglaskom na kvalitetu koja se može mjeriti u praksi i primijeniti odmah u kuhinji.
„Mekoća“ pokušava propitivati radikalnu mekoću kao alternativu svijeta u kojem živimo, te istražiti mogućnost postojanja nekog novog svijeta u kojem je briga o drugom primarni princip organizacije društva.
Spektakularnim nokautom u prvoj rundi, istarski borac Jan Vidulin iz Kanfanara pred domaćom publikom u Tajlandu predvodio je sjajan nastup hrvatskih boraca na prestižnoj muay thai priredbi.
Zahvat obuhvaća duljinu šetnice oko 300 metara, širine 3 metra, a u planu je popločavanje betonskim prefabriciranim elementima, tlakovcima. Investicija uključuje i pripremu za postavljanje javne rasvjete, što je od iznimnog značaja radi povećanja sigurnosti pješaka na tom području.
Tijekom dvosatnog susreta dvije će osobe dobiti profesionalnu analizu, individualnu konzultaciju i edukaciju o prepoznavanju vlastitih boja. Nakon radionice polaznici dobivaju i personalizirani pisani elaborat s preporukama.
Nemojmo se razočarati ukoliko na nebu ne bude „pravca sa šest planeta kao da ih je tamo nacrtao neki umjetnik”. Za laike je veliki dobitak pronaći Veneru nisko na zapadu i sjajnog Jupitera na jugoistoku (u satima prije spavanja).
MysteryLux, viralni koncept kupnje izgubljenih paketa koji je izazvao redove i euforiju diljem Hrvatske, od 2. do 7. ožujka stiže u Max City shopping centar – s čak 10 tona nikad isporučenih paketa i potpunom neizvjesnošću što se krije unutra.
Humanitarnu akciju i ove su godine volonterski organizirali pazinski umirovljenici, u suradnji s Istarski domovi zdravlja – Ispostava Pazin, Pazin i Centar za kulturu i obrazovanje Pazin.
Prije 24 godine, na današnji dan, u prometnoj nesreći kraj Tara tragično je preminuo monsinjor Antun Hek, jedan od najistaknutijih istarskih svećenika i intelektualaca, čiji su rad i predanost obrazovanju, izdavaštvu i kulturnom identitetu Istre ostavili trajnu vrijednost.
Još donedavno rijetkost, danas sve češća pojava – internet je postao prostor u kojem pojedinci, bez velikog kapitala, mogu od hobija stvoriti prepoznatljiv projekt i ozbiljan izvor prihoda, uz pravu tehničku podršku, znanje i dosljednost.