Karnevalsko veselje diljem Hrvatske: Od tradicije do modernih prilagodbi

Vrijeme karnevala donosi šarenilo i veselje u svaki kutak Hrvatske, gdje se održavaju raznolike povorke i manifestacije u čast dugovjeke tradicije maskiranja. Svaki kraj njeguje vlastite običaje, a među najpoznatijima ističe se Riječki karneval, kojeg lokalno stanovništvo naziva "petim godišnjim dobom".

Antonija Kardum iz Turističke zajednice grada Rijeke istaknula je za Media servis kako prvi povijesni tragovi ovog karnevala sežu u 1449. godinu, kada je gradsko vijeće donijelo odredbu kojom se zabranjivalo prekrivanje lica maskom.

"Tim se pravilom pokušalo održati javni red i spriječiti kritiziranje vlasti, no karneval je nadživio sve zabrane i postao simbol veselja, satire i slobode izražavanja. Danas je to prilika da svatko na jedan dan postane ono što želi," rekla je Kardum.

Danas Riječki karneval broji više od sto domaćih i inozemnih maskiranih skupina, iako je prije četrdesetak godina započeo s tek tri grupe.

Na krajnjem jugu, u Župi dubrovačkoj, lokalni karnevali od Cavtata do Dubrovnika ujedinili su se prije 44 godine u Župski karnevo. Luce Čučić, predsjednica karnevala, prisjetila se nekadašnje euforije:

"Gotovo svi su sudjelovali – od djece do starijih. Postojala je ekipa koja je cijelu godinu bilježila događaje kako bi napisala satirički tekst, a druga je grupa izrađivala rekvizite i pripremala scene. To je bio pravi veliki projekt."

No, tradicija se s godinama promijenila, a danas je ostalo tek suđenje karnevalu, kojeg u mnogim krajevima zovu krnje. Na Čistu srijedu, utorak prije korizme, simbolično mu se sudi za sve negativne događaje u zajednici.

FB: MO Rovinjsko Selo

Venecijanski utjecaj na karnevalsku tradiciju posebno je vidljiv na Pagu, gdje se karnevalske svečanosti održavaju od 15. stoljeća. Specifičnost paškog karnevala je čitanje oporuke lutku Marku, kojeg se potom spaljuje.

Branko Barbir iz karnevalske udruge Markova kompanija objasnio je porijeklo imena:

"Pag je dugo bio pod vlašću Venecije, čiji je zaštitnik Sveti Marko. Ljudi su se često rugali vlastodršcima kroz karneval, pa je lutak dobio ime Marko. Spaljujemo ga svake godine na Čistu srijedu oko 14 sati."

U kontinentalnom dijelu Hrvatske, Samoborski fašnik nosi titulu jednog od najvažnijih karnevala, a ove se godine održava po 199. put. Nedavno je proglašen nematerijalnim kulturnim dobrom, a kako bi se tradicija obogatila, ove je godine uvedena utrka zamaskiranih sudionika – prvi fašnički trk.

Unatoč tome što interes mladih za karnevalske običaje polako slabi, tradicija opstaje prilagođavajući se novim generacijama i njihovim željama.