Djelatnici Aquariuma Pula snimili su mirovanje sipe (Sepia officinalis), muzgavca (Eledone moschata) i dvije hobotnice (Octopus vulgaris), koji to uvijek čine na istom mjestu u bazenu, suženih proreza očiju. Tijekom godina istraživanja glavonožaca, otkriveno je da oni u ovakvom stanju mirovanja zaista spavaju.
Pulski akvarij ovim uspjehom potvrđuje svoju ulogu kao važan centar znanstvenog istraživanja i očuvanja mora – i to doslovno od jajašca.
21:45Prije 167 d06.07.2025
Za san biraju uvijek isto mjesto u bazenu; hobotnice se uvlače se ispod stijena ili u prazne školjke pri tom poprimajući sivkasto-bijelu boju, dok se muzgavac i sipa ukopavaju u pijesak, prilagođavajući svoju boju okolini.
Zanimljivo je da čak i dok spavaju, reagiraju na podražaje iz okoline – naglo mijenjaju boju, osobito oko očiju, a sipa se može ukopati još dublje. "Jednu hobotnicu smo čak zatekli dok se budila – baš kao što mi rastežemo ruke i noge, ona je polako otvarala zamotane krakove, a disanje joj se ubrzalo", piše u objavi pulskog akvarija.
Glavonošci spavaju na način sličan ljudima, izmjenjujući faze dubokog i aktivnog sna. Dubok san traje oko 30 minuta kod sipe, a do sat vremena kod hobotnice. Aktivan san, koji podsjeća na REM fazu kod ljudi, traje oko 1 minutu kod hobotnice i do 2 minute kod sipe.
REM fazu karakteriziraju brzi pokreti očiju te ograničeni pokreti tijela, dok su aktivirani dijelovi mozga odgovorni za pamćenje i učenje. Znanstvenici stoga smatraju da bi, poput ljudi, hobotnice i sipe mogle sanjati u ovoj fazi, a njihovi snovi mogli uključivati nedavna iskustva.
Za razliku od klasičnih utrka, Wings for Life World Run nema fiksnu ciljnu liniju – sudionici trče ili hodaju koliko mogu dok ih ne sustigne, u ovom slučaju, virtualno presretačko vozilo.
Nacionalna koordinatorica Nacionalnog programa Andrea Šupe Parun: "Sada svake dvije godine na mamografski pregled zovemo žene u dobi od 49 do 70 godina, s tendencijom da širimo taj dobni raspon od 45 do 74 godine".
Cilj izložbe je ispričati priču o dva stoljeća postojanja Hrvatskoga Kraljevstva, krunidbi prvog i najslavnijeg kralja Tomislava 925. godine, vladarskoj kući Trpimirovića i njegovih 12 kraljeva kao dio povijesnog identiteta hrvatske države i naroda.
Povodom božićnih i novogodišnjih blagdana Općina Vrsar-Orsera osigurala je božićnice za sve umirovljenike i osobe starije od 65 godina, kao i dodatne novčane potpore za socijalno najugroženije skupine, potvrđujući kako je briga za starije i osobe u potrebi jedan od prioriteta lokalne zajednice.
Napad na 22-godišnjeg radnika iz Indije kod trgovačkog centra na Stoji još je jedan u nizu slučajeva koji upozoravaju na zabrinjavajući porast nasilja nad stranim radnicima u Hrvatskoj, problem koji iz izoliranih incidenata sve jasnije prerasta u ozbiljno društveno pitanje.
Među najzapaženijim figurama ističu se veliki Djed Mraz, sobovi, patuljci i brojni drugi blagdanski likovi koji zajedno stvaraju čarobnu, gotovo filmsku atmosferu.
Od dočeka u podne do velikih večernjih koncerata, istarski gradovi i ove godine nude raznolike programe i poznata glazbena imena za ulazak u Novu 2026. godinu.
Grad Umag i ove godine najpotrebitijim umirovljenicima isplaćuje 600 eura, čime i dalje drži rekord u visini božićnica i potvrđuje status svojevrsnog socijalnog branda.
Dio scenografije „Jednog malo drugačijeg Božića“ je i nostalgijom i lijepim sjećanjima obojena izložba fotografija „Rovinj 2009 Rovigno“ autora, fotografa Gordana Ukića, vlasnika Foto Duge iz Rovinja.
Trideset godina nakon rata, umjesto okretanja budućnosti, politika ponovno poseže za prošlošću. Izjava srbijanskog ministra Borisa Bratine o „kazni“ Hrvatskoj i teritoriju nije tek provokacija, već pokazatelj koliko se povijest i dalje koristi kao najjeftinije političko oružje.