KAO DA JE BESPLATNA Svake godine 1,3 milijarde tona hrane završi u otpadu

Dok milijuni ljudi diljem svijeta svakodnevno gladuju, oko 1,3 milijarde tona hrane svake godine završi u otpadu, pokazuju podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). Ovaj globalni problem ima ozbiljne posljedice ne samo za okoliš, već i za gospodarstvo i društvo.

Prema najnovijim podacima Eurostata (2024.), situacija u Republici Hrvatskoj također je alarmantna – godišnje se baci gotovo 280 tisuća tona hrane. Šokantan je podatak da čak 76 % tog otpada nastaje u kućanstvima. Na godišnjoj razini, svaki Hrvat u prosjeku baci oko 72 kilograma hrane, dok je europski prosjek još veći – 132 kilograma po stanovniku.

Bacanje hrane ne znači samo propuštene obroke, već i ogroman gubitak resursa potrebnih za proizvodnju hrane – vode, zemljišta, energije i ljudskog rada. U vremenu kada klimatske promjene, iscrpljivanje prirodnih resursa i rastuće socijalne nejednakosti predstavljaju sve ozbiljnije izazove, gubitak hrane postaje ozbiljna prijetnja globalnoj održivosti.

Posebno je zabrinjavajuće što Hrvatska trenutno proizvodi tek oko 67 posto potreba vlastitog tržišta, čime dodatno raste ovisnost o uvozu i vanjskim tržištima. Bacanje hrane u takvom kontekstu dodatno narušava prehrambenu sigurnost i otpornost domaće proizvodnje.

Eksplozija tržišta dodataka prehrani

Uz problem rasipanja hrane, sve više pažnje privlači i rastuće tržište dodataka prehrani. Prema podacima Ministarstva zdravstva, godišnje se zaprimi i do 1100 zahtjeva za registraciju novih dodataka prehrani, a njihov broj u posljednjih pet godina porastao je za čak 30 posto.

Ovaj trend otvara važna pitanja o kvaliteti, sigurnosti i regulaciji proizvoda koje potrošači sve češće uključuju u svakodnevnu prehranu. Stručnjaci upozoravaju da se dodaci prehrani sve više koriste bez stručnog nadzora, što može dovesti do neželjenih posljedica za zdravlje, posebno u kombinaciji s lošim prehrambenim navikama i pretjeranom konzumacijom procesirane hrane.

Dok potrošači traže brza rješenja za poboljšanje zdravlja, ključna ostaje edukacija o važnosti uravnotežene prehrane i odgovornog odnosa prema hrani – kako u pogledu smanjenja otpada, tako i u izboru dodataka prehrani.

U svijetu suočenom s brojnim izazovima, odgovorno postupanje s hranom postaje više od individualne odluke – ono je nužan korak prema održivoj budućnosti.