Nije bila zamišljena kao himna: Evo kako je “Krasna zemljo” to postala

„Krasna zemljo, Istro mila“, najpoznatija istarska pjesma, nastala je 1912. godine u Pazinu, kada ju je skladao Matko Brajša Rašan prema tekstu Ive Cukona (Ivana Zuccona).

U svojoj prvoj verziji bila je napisana za solo glas i glasovir, a prvi put ju je izvela skladateljeva kći Jelka. Tijekom godina pjesma je doživjela prerade, najpoznatija je ona za mješoviti zbor, te je postala neizostavan dio repertoara brojnih zborova, osobito u Istri.

Ono što ovu skladbu čini posebnom jest spoj talijanskog glazbenog izraza i hrvatskog domoljubnog teksta, kroz koji se slave ljepota istarskog krajolika, radost života i dobrota ljudi. Upravo zbog tih elemenata pjesma je postala snažan simbol identiteta i pripadnosti Istri.

Službenom himnom Istarske županije proglašena je 23. ožujka 2002. godine na sjednici Županijske skupštine.

Zanimljivo je kako je sam Brajša Rašan istarskom himnom smatrao svoju skladbu „Predobri Bože“, napisanu još 1890. godine u Buzetu, dok je „Krasna zemljo, Istro mila“ izvorno bila namijenjena Družbi sv. Ćirila i Metoda za Istru.

Danas, više od stoljeća nakon nastanka, ova pjesma ostaje jedan od najprepoznatljivijih simbola Istre – pjesma koja spaja generacije i čuva duh regije.