Međunarodni dan svjesnosti o mucanju obilježava se 22. listopada s ciljem boljeg razumijevanja ovog poremećaja govorne tečnosti, smanjenja predrasuda i pružanja podrške osobama koje mucaju i njihovim obiteljima.
Mucanje se najčešće javlja u ranom djetinjstvu, tijekom razvoja govora i jezika. Prema podacima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar”, u predškolskoj dobi muca između dva i četiri posto djece, dok se u školskoj populaciji prevalencija smanjuje na oko jedan posto.
Procjenjuje se i da će najmanje pet posto djece mucati barem nekoliko mjeseci tijekom života, a među odraslima troje od tisuću osoba ima izražen stupanj mucanja koji utječe na obrazovnu, profesionalnu ili društvenu uspješnost.
Mucanje se može očitovati ponavljanjem ili produljivanjem glasova, slogova i riječi, kao i zastojima zbog kojih osoba teško započinje izgovor.
Ne postoji povezanost između mucanja i inteligencije, a nervoza, strah i sramežljivost ne uzrokuju ovaj poremećaj. Stres ga može pogoršati, ali se ne smatra njegovim uzrokom.
Stručnjaci savjetuju da se osobu koja muca strpljivo sasluša, bez dovršavanja njezinih rečenica i požurivanja. Kod djece je važno obratiti se logopedu ako roditelji primijete teškoće, jer rana procjena i individualna podrška mogu pomoći djetetu da se lakše nosi s govorom i komunikacijom.
Međunarodni dan svjesnosti o mucanju počeo se obilježavati 1998. godine, a u Hrvatskoj se obilježava od 2000. Hrvatski sabor je 2009. godine 22. listopada proglasio i Danom svjesnosti o mucanju u Hrvatskoj.