Sanja Radolović, saborska zastupnica iz redova SDP-a tijekom saborske rasprave o izvješću o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama upozorila je na opetovane nepravilnosti vezano za registar birača i sustav izbornih jedinica.
Radolović je istaknula kako najnovije izvješće o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama ponovno potvrđuje ono na što upozoravamo godinama – Hrvatska ima ozbiljan problem s netransparentnim i nerealnim popisom birača. Naime, i dalje imamo 500.000 više birača nego što je stanovnika s pravom glasa prema popisu stanovništva!
Posebno problematičnim smatra zapuštene prostore bivše vojne imovine, koji unatoč iznimnom potencijalu postaju „mrtvi kulturni kapital“ zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, umjesto da budu resurs za društveni i gospodarski razvoj.
Sanja Radolović poručila je da je Klub SDP-a više puta predložio porezni model koji nagrađuje rad, a oporezuje ekstra profite, posebno banaka, uz poticaje poslodavcima koji radnicima isplaćuju iznadprosječne plaće te nove mehanizme za rast primanja u privatnom sektoru.
14:17Prije 22 d27.11.2025
Podaci pokazuju očite nelogičnosti na koje je oporba ukazivala i prilikom samog donošenja Zakona o izbornim jedinicama – u pojedinim izbornim jedinicama broj birača premašuje stvarni broj stanovnika s pravom glasa. Posebno zabrinjava činjenica da su popisi birača godinama opterećeni „fiktivnim biračima“.
Izborni sustav u Hrvatskoj trebao bi biti jamac demokracije, a u stvarnosti je postao alat manipulacije i političke trgovine. Jasno je da ovakav sustav pogoduje upravo vladajućima koji su ga godinama održavali, koristeći ga kao alat za očuvanje vlasti.
Saborska zastupnica Sanja Radolović (SDP) nastavno na prijedlog rebalansa Državnog proračuna istaknula je kako je Vlada planirala znatno manju stopu inflacije nego što je stvarna, dok su cijene hrane i osnovnih životnih potrepština u stalnom porastu, a posebno pogađa građane s najmanjim primanjima.
"Ne smijemo dopustiti da ravnopravnost ostane na razini kvota i papira. Ona mora biti vidljiva u plaći, vremenu, mirovini i svakodnevnom životu", zaključila je Radolović.
14:50Prije 66 d14.10.2025
Drugi problem osim „fiktivnih birača“ jest činjenica kako niti u jednoj izbornoj jedinici nemamo ravnomjeran odnos birača i popisa stanovnika, apsolutno u niti jednoj. To znači da glas u jednoj županiji vrijedi više nego glas u drugoj. Ovakva neravnoteža rezultira time da glasovi birača u različitim dijelovima zemlje nemaju jednaku težinu, što je suprotno temeljnim demokratskim načelima.
Ali pravo pitanje je – zašto se ovaj problem ne rješava? Zašto vladajući godinama ignoriraju zahtjeve oporbe za brisanjem fiktivnih birača iz registra i uspostavu pravednijih izbornih jedinica?
Odgovor je jasan: jer im ovakav sustav pogoduje i omogućuje im da se održavaju na vlasti ne zahvaljujući volji građana, već zahvaljujući matematičkoj akrobatici koja iskrivljuje demokratski proces, a vidljivo jest da su im politički „žetončići“ postali svakodnevna potreba.
Sanja Radolović je zaključno navela kako je potrebna hitna revizija registra birača, usklađivanje broja birača sa stvarnim podacima sukladno popisu stanovništva te pravedniji sustav izbornih jedinica koji će osigurati da svaki glas vrijedi jednako.
Ovo priznanje dodjeljuje se najboljem projektu, proizvodu ili aktivnosti u području održivog turizma, za inovativna rješenja i najuspješnije prakse u izgradnji Istre kao održive turističke destinacije.
Proračunom za 2026. godinu planirani su prihodi i primitci u iznosu od 33.103.827 eura, dok su rashodi i izdaci planirani na 33.024.600 eura. Time se predviđa višak od 79.227 eura, koji predstavlja tehnički višak i iskazuje se radi usklađenja s prenesenim rezultatima iz prethodnih godina.
Grad Umag i ove godine najpotrebitijim umirovljenicima isplaćuje 600 eura, čime i dalje drži rekord u visini božićnica i potvrđuje status svojevrsnog socijalnog branda.
Vijećnici Aleksandar Kovač i Mladen Lač nisu predali formalno valjanu točku dnevnog reda sukladno Poslovniku o radu Gradskog vijeća, što sam jasno i nedvosmisleno objasnio na samoj sjednici, bez ikakvih primjedbi s njihove strane.
Na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Rovinja jednoglasno je usvojen proračun za 2026. godinu vrijedan više od 61 milijun eura, pri čemu je ključnu ulogu u postizanju konsenzusa imalo prihvaćanje amandmana o uvođenju javnog gradskog prijevoza.
"Nakon posljednje ovogodišnje sjednice Gradskog vijeća Rovinja i izglasavanja proračuna za 2026. godinu, mi kolegice i kolege iz koalicije SDP-Možemo! - SU zadovoljni smo ishodom ove sjednice."
Riječ je o vijećnicima Mladenu Laču i Aleksandru Kovaču koji su pitanja gradonačelniku postavili u pisanom obliku, a dostavili su ih i našoj redakciji.
Organizacija nastave tijekom rekonstrukcije Osnovne škole Jurja Dobrile izazvala je raspravu na aktualnom satu Gradskog vijeća, gdje je gradska uprava pojasnila da nastava od 12. siječnja kreće na tri lokacije, uz poruku da je riječ o privremenom rješenju koje vodi prema novoj, jednosmjenskoj školi.
“U gradskom proračunu nije predviđena nijedna stavka usmjerena na poboljšanje stanja na Kaštijunu, unatoč dugogodišnjim problemima i opravdanim zahtjevima građana”, ocijenio je Davor Vuković, vijećnik stranke Možemo u pulskom gradskom Vijeću.
Gradsko vijeće Grada Rovinja usvojilo je Proračun za 2026. godinu vrijedan 61,35 milijuna eura, kojim se najavljuju velika ulaganja u obrazovanje, promet i zelene projekte, uz niz prihvaćenih i djelomično prihvaćenih amandmana te promjene u vijećničkim redovima.