Radolović kritizira upravljanje EU fondovima: Sporost, birokracija i korupcija koče razvoj
Saborska zastupnica iz redova SDP-a tijekom saborske rasprave navela je kako Hrvatska ima priliku iskoristiti milijarde eura iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova za razvoj infrastrukture, gospodarstva, obrazovanja i inovacija.
Sanja Radolović, saborska zastupnica iz redova SDP-a tijekom saborske rasprave o Izvješću o korištenju Europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2024. godine navela je kako Hrvatska ima priliku iskoristiti milijarde eura iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova za razvoj infrastrukture, gospodarstva, obrazovanja i inovacija.
No, zbog neučinkovitog sustava, birokracije i sporosti administracije, ta sredstva često ostaju neiskorištena ili se dodjeljuju netransparentno.
Posljednja odgoda isplate šeste tranše sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu od 835,6 milijuna eura još je jedan dokaz neodgovornosti aktualne vlasti, rekla je Radolović.
Unatoč tome što je zahtjev za isplatu sredstava podnesen još 20. prosinca 2024., Vlada je tražila dodatnu odgodu od osam tjedana jer nije osigurala nužne reforme u upravljanju državnim poduzećima i modernizaciji javne nabave. Europska komisija upozorava da Hrvatska mora držati tempo u povlačenju sredstava, jer čak 25% našeg BDP-a ovisi o europskim fondovima.
Ako se ovaj trend ne promijeni, prijeti nam ozbiljan udar na investicije u javnom sektoru. Posebno zabrinjava činjenica da od ukupno preko 605 milijuna eura europskog novca koji se ove godine neće preliti u državni proračun, na projekte iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost otpada 438 milijuna eura ili preko 65 posto sredstava od kojih su ministarstva rebalansom „odustala“ i očekuju ih u narednim godinama.
Sanja Radolović je potom navela kako dodatni problem predstavlja činjenica da brojni natječaji padaju ili se ne mogu provesti zbog previsokih cijena ponuda i nedostatka izvođača radova. Zbog visoke inflacije i velike potražnje za građevinskim tvrtkama, troškovi su drastično porasli, što otežava realizaciju projekata.
U mnogim slučajevima, postupci javne nabave propadaju jer ili nema dovoljno prijavljenih izvođača ili su ponuđene cijene daleko iznad predviđenih sredstava. Time se dodatno usporava provedba ključnih infrastrukturnih projekata poput obnove škola, vrtića, prometne infrastrukture, vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom.
Foto: SDP
Korupcija, komplicirana javna nabava i administracija te nedostatak kadrova u sustavu upravljanja i kontrole EU fondova glavni su razlozi zbog kojih Hrvatska ne uspijeva iskoristiti sredstva koja su joj na raspolaganju.
Potrebne su hitne reforme u sustavu upravljanja EU fondovima, pojednostavljenje procedura te osiguranje stručnog kadra koji će omogućiti da se planirana sredstva povuku i iskoriste na pravi način. Svaki propušteni euro iz EU fondova je izgubljena prilika za razvoj Hrvatske, umjesto da EU fondovi budu naš motor razvoja.
Radolović je potom predložila konkretne mjere kako bi se osiguralo bolje korištenje dostupnih EU fondova. Smatra da je nužno pojednostaviti administrativne procedure kroz digitalizaciju i automatizaciju procesa prijave te osigurati jasnije smjernice za korisnike kako bi se smanjile birokratske prepreke. Također ističe važnost jačanja kapaciteta za upravljanje fondovima, što uključuje povećanje broja stručnjaka, bolje obuke i jaču podršku jedinicama lokalne samouprave te malim i srednjim poduzećima.
Kako bi se izbjegla kašnjenja koja ugrožavaju provedbu projekata, potrebno je ubrzati postupke odobravanja i isplate sredstava kroz učinkovitiji sustav evaluacije i praćenja te je važno osigurati dugoročnu održivost projekata, s posebnim naglaskom na projekte koji će donijeti trajne koristi za gospodarstvo i društvo.
Radolović je zaključno navela kako uzalud nam rast BDP-a, rast kreditnog rejtinga i smanjenje javnog duga kad je kupovna moć građana najniža u EU, kad nam građani ne mogu do “krova nad glavom”, kada nam umirovljenici gladuju, 70% obitelji spaja kraj s krajem, kada nam građani čekaju na zdravstvene preglede po godinu, dvije dana, kada ne mogu školovati svoju djecu, kada si ne mogu priuštiti ni platiti režije i hranu, a EU fondovi bi upravo trebali u bitnome ublažiti siromaštvo i nejednaki regionalni razvoj u Hrvatskoj što nije slučaj i za sada je nažalost bezuspješno.
Internetska kupnja robe koja stiže izvan Europske unije od 1. studenoga mogla bi postati skuplja. Uz carinu od tri eura, koja se primjenjuje od srpnja, najavljena je i dodatna naknada za rukovanje od dva eura po stavci robe. Evo što to znači za kupce u Hrvatskoj.
Osjećate li se iscrpljeno čak i nakon slobodnog vikenda? Prema europskom istraživanju, 35 posto ispitanih često ili uvijek osjeća fizičku i mentalnu iscrpljenost na kraju radnog dana. HZJZ je objavio praktičan vodič za prepoznavanje i prevenciju sagorijevanja na poslu.
Gosti koji smještaj rezerviraju putem Airbnba uskoro više neće morati prati posuđe, skidati posteljinu ni obavljati zahtjevne poslove čišćenja prije odlaska. Nova pravila stupaju na snagu 20. studenoga, a odnose se i na iznajmljivače u Hrvatskoj.
Poslodavci će kandidatima morati otkriti plaću ili njezin raspon najkasnije tijekom razgovora za posao, dok će zaposlenicima morati biti jasni kriteriji za povišice, napredovanja i bonuse.
Od svakih 100 eura turističke potrošnje u hrvatskom gospodarstvu ostaje samo 48 eura, prema istraživanju na koje se pozvao čelnik Valamara Željko Kukurin. Podatak otvara pitanje koliko od snažnog turizma doista koristi imaju domaći poljoprivrednici, proizvođači i dobavljači.
U srpnju 2026. godine u Europskoj uniji podneseno je 34.145 prvih zahtjeva za međunarodnu zaštitu, čak 39 posto manje nego godinu ranije. Prema najnovijim podacima Eurostata, Slovenija je zabilježila najveći broj novih zahtjeva u odnosu na broj stanovnika.