Europski novac za zelene projekte, a rezultat su beton i sječa šuma?

Saborska zastupnica Možemo! i predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode Dušica Radojčić upozorila je u Hrvatskom saboru na, kako tvrdi, sve češću praksu financiranja projekata koji se predstavljaju kao razvoj zelene infrastrukture i prilagodba klimatskim promjenama, a u stvarnosti dovode do betonizacije prostora, sječe šuma i uništavanja prirodnih staništa.

U slobodnom govoru Radojčić je istaknula kako se sredstva europskih fondova često koriste za zahvate koji su, prema njezinim riječima, u suprotnosti s ciljevima zbog kojih su osigurana.

„Umjesto obnove prirode financira se njezino uništavanje“, poručila je zastupnica, navodeći da brojni gradovi i općine provode projekte vodeći se prvenstveno estetskim i funkcionalnim kriterijima, dok se pritom zanemaruju posljedice za okoliš.

Kao problem istaknula je činjenicu da se kroz projekte zelene infrastrukture često financiraju betonske šetnice, biciklističke staze i uređene obale, što prema njezinu mišljenju dovodi do gubitka prirodnih površina i smanjenja bioraznolikosti.

Radojčić je navela nekoliko primjera iz različitih dijelova Hrvatske. Među njima su projekt uređenja obale Drave u Osijeku, rekonstrukcija obalne šetnice Milića Jardasa u Rijeci, planirana biciklistička staza Banjole–Šćuza–Premantura u Istri, zahvati na Osejavi u Makarskoj te projekti na područjima ekološke mreže Natura 2000 u Istri i na Korčuli.

Posebno se osvrnula na projekt biciklističke staze između Šćuze i Premanture u Općini Medulin. Podsjetila je kako je još krajem 2025. godine od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije zatražila očitovanje o financiranju tog projekta, kojim je predviđeno krčenje dijela priobalne šume, uključujući i područje zaštićenog krajobraza.

Prema njezinim riječima, na upite upućene nadležnim institucijama nije dobila odgovor, zbog čega je ponovno postavila zastupničko pitanje.

Kao drugi primjer izdvojila je projekt proširenja obaloutvrde i izgradnje šetnice uz Dravu u Osijeku. Navela je da su građani zbog izostanka reakcije domaćih institucija slučaj prijavili Odboru za predstavke Europskog parlamenta, koji je zatražio provjeru usklađenosti projekta s europskim propisima o zaštiti okoliša.

Radojčić upozorava da Hrvatska istodobno ima obvezu ostvariti ciljeve iz europske Uredbe o obnovi prirode, prema kojoj do 2030. godine ne bi smjelo doći do smanjenja urbanih zelenih površina i površina pod krošnjama stabala u odnosu na stanje iz 2024. godine.

„U mnogim gradovima od tog se cilja svakodnevno udaljavamo, a posljedice ćemo kasnije plaćati i novcem i kvalitetom života“, zaključila je zastupnica, posebno istaknuvši primjer Pule.