U Labinu otvorena dvodnevna konferencija Dani energetske tranzicije Istarske županije
Program je podijeljen u dva tematska dana, a sudjeluju brojni stručnjaci, predstavnici institucija, lokalne i regionalne samouprave, znanstvene zajednice i privatnog sektora.
Dani energetske tranzicije Istarske županije naziv je dvodnevne konferencije koja je danas započela s radom u labinskom Sportskom centru Franko Mileta, a održava se u organizaciji Istarske Regionalne Energetske Agencije i u suradnji s Istarskom županijom i Energetskim Institutom Hrvoje Požar.
Kako se moglo čuti na otvorenju konferencije, kojoj se u ime Istarske županije odazvao župan Boris Miletić, cilj je otvoriti dijalog i potaknuti suradnju dionika iz javnog i privatnog sektora o ključnim temama za uspješnu i pravednu energetsku tranziciju, od održive mobilnosti do osnivanja energetskih zajednica.
„Zelena tranzicija neophodna je radi smanjenja proizvodnje stakleničkih plinova i utjecaja na klimatske promjene. Zato smo mi u Istarskoj županiji pokrenuli izmjene Prostornog plana koje će omogućiti korištenje potencijala sunca i razmotriti potencijale vjetra, ali ne manje bitno je i da Istarska županija provodi razne projekte postavljanja tzv. mini elektrana na krovove javnih zgrada čime doprinosimo smanjenju proizvodnje stakleničkih plinova i utjecaja na klimatske promjene.
Dakle, aktivno smo se uključili u zelenu tranziciju i vjerujemo da ćemo ispuniti ciljeve i prije zadanih rokova Europske unije do 2050. godine. Siguran sam da ćemo do 2035. biti energetski samodostatni te da će se većina proizvodnje električne energije koristiti iz obnovljivih izvora“, rekao je župan Miletić na otvorenju konferencije.
Foto: Istarska županija
Prigodnim riječima sudionicima konferencije obratili su se gradonačelnik Labina Valter Glavičić i predstavnica organizatora konferencije IRENA-e Doris Pajković.
Program je podijeljen u dva tematska dana, a sudjeluju brojni stručnjaci, predstavnici institucija, lokalne i regionalne samouprave, znanstvene zajednice i privatnog sektora. Prvoga dana konferencija je posvećena temama zelene i održive mobilnosti te inovativnim rješenjima u području javnog prijevoza.
Održana su dva panela – „Istra – dostupna i povezana regija“ i „Zelena mobilnost – ključ održivog razvoja urbanih sredina“, na kojima se raspravljalo o prometnoj integraciji Istre kroz strateške projekte kao što su dovršetak Istarskog ipsilona i uključivanje istarskih željeznica u europsku TEN-T mrežu.
Naglasak je stavljen na biti izazove i mogućnosti razvoja održivih prometnih sustava uključujući elektrifikaciju javnog prijevoza, primjenu obnovljivih izvora energije, modernizaciju voznog parka te uvođenje tehnologija poput elektrobaterijskih vlakova i vozila na vodik.
Sudjelujući u panelu Istra – dostupna i povezana regija, zajedno sa Željkom Ukićem iz HŽ Putničkog prijevoza, Ivicom Šuranom iz BINA Istre, Nikolom Matijaševićem iz Energetskog Instituta Hrvoje Požar, Markom Švajdom s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Rajkom Jurmanom iz Lučke uprave Rijeka, župan Miletić naglasio je da Istarska županija kontinuirano ulaže u razvoj prometne infrastrukture „svjesna sezonalnih pritisaka i potrebe za održivim prometnim rješenjima“.
„Stavljamo posebno snažan fokus na razvoj županijskih i lokalnih cesta, kao i na alternativne oblike prijevoza – željeznicu, pomorski promet i biciklističku infrastrukturu. Širenje Istarskog ipsilona prema Labinu, kroz planirani odvojak X kraka, važno je za ravnomjerniji razvoj istočne Istre, rasterećenje lokalnih prometnica i bolju dostupnost ovoj brzo rastućoj zoni gdje nam se svake godine doseljava sve veći broj stanovnika“, rekao je župan Miletić.
Foto: Istarska županija
Govoreći o željezničkom prometu s postojećih oko 130 kilometara pruge u Istri, naglasio je kako je upravo željeznica ključna za održivi razvoj i bolju povezanost Istarske županije s ostatkom Hrvatske i europskom TEN-T mrežom, osobito u kontekstu dekarbonizacije prometa i revitalizacije regionalnih linija te izrazio zadovoljstvo najnovijim ulaganjima države u obnovu pruge od slovenske granice do Svetog Petra u Šumi vrijedne 55 milijuna eura uvećano za PDV. Župan je ujedno je poručio kako pomorski i zračni promet imaju snažan potencijal koji treba dodatno osnažiti.
Drugog dana konferencije naglasak će biti na konceptu energetskih zajednica – inovativnom modelu koji građanima, lokalnim zajednicama i poduzetnicima omogućuje aktivno sudjelovanje u proizvodnji, potrošnji i dijeljenju energije iz obnovljivih izvora.
Bit će predstavljeni projekti koje IRENA trenutno provodi – REFINEE, EnerCmed, HERCULES-CE i NRGCOM, s ciljem stvaranja konkretnih temelja za osnivanje i rad energetskih zajednica.
U panel raspravama sudjelovat će predstavnici institucija poput HERA-e, EIHP-a, HEP ODS-a, akademske zajednice i lokalne samouprave, a otvorit će se pitanja zakonodavnog i tehničkog okvira, kapaciteta mreže, trofaznih priključaka, pametnih brojila te financijske i pravne održivosti ovakvih inicijativa.
IRENA svoju prvu energetsku zajednicu pokrenula još 2015. godine u Labinu kroz sustav geotermalnog grijanja dječjeg vrtića Pjerina Verbanac, pokazujući kako ovakvi modeli mogu uspješno funkcionirati u praksi.
Dani energetske tranzicije Istarske županije otvaraju prostor za novu fazu razvoja lokalne energetike u Istri, a ovogodišnja konferencija predstavlja važan korak u povezivanju ključnih aktera, razmjeni znanja i oblikovanju zajedničke vizije održive budućnosti Istarske županije.
Kroz crni humor i britke dijaloge, predstava na duhovit, ali istovremeno precizan način progovara o položaju žena u suvremenom društvu, ljubavi, usamljenosti, očekivanjima i potrazi za srećom.
Policija je u Kmetima i Umagu u dva odvojena slučaja zaustavila vozače pod utjecajem droga, pri čemu je u jednom vozilu pronađena i veća količina marihuane.
Udruga slijepih Istarske županije od 11. do 13. lipnja organizira Dane otvorenih vrata na lokacijama u Puli, Poreču i Cukrićima. Posjetitelji će imati priliku upoznati rad udruga, njihove članove te aktivnosti i programe koji doprinose kvaliteti života osoba s oštećenjem vida.
Iz Policijske postaje Rovinj ponovno apeliraju na sve sudionike u prometu da poštuju prometne propise, prilagode brzinu uvjetima na cestama te izbjegavaju upravljanje vozilima pod utjecajem alkohola i drugih opojnih sredstava kako bi se povećala sigurnost svih sudionika u prometu.
Konjunkcija, kako astronomi nazivaju bliski susret objekata na nebu, događa se upravo ovog vikenda. Planetarni dvojac predstavlja najsjajnije objekte na noćnom nebu nakon Sunca i Mjeseca.
Hrvatska zajednica županija otvorila je prijave za 11. foto natječaj „Volim svoju županiju“, a zainteresirani sudionici svoje radove mogu prijaviti do 19. lipnja 2026. godine do 12 sati.
Policijski službenici također su mu oduzeli romobil, s obzirom da je riječ o prijevoznom sredstvu koje ne smije sudjelovati u prometu jer ne zadovoljava propisane uvjete te postoji opasnost da će se ponovno uporabiti za počinjenje prekršaja.
Ovo priznanje nije samo nagrada za uspješan nastup, već i potvrda zajedništva, predanosti i ljubavi prema glazbi koju članovi orkestra, još od 1884. godine, nesebično prenose iz generacije u generaciju.
Koncept projekta temelji se na rukama kao simbolu ljudskog rada i povezanosti čovjeka s uzgojem maslina. Stilizirani elementi postavljeni diljem parka komuniciraju s maslinama i njihovim uzgojem.
U sklopu projekta planirana je edukacija 30 zaposlenika i volontera organizacija civilnog društva i škola kroz dvodnevni program koji uključuje 12 praktičnih metoda neformalnog učenja o održivoj poljoprivredi, zdravoj prehrani, klimatskim promjenama, bioraznolikosti i rodnoj ravnopravnosti.
Nositelji projekta očekuju da će novi alati i bolja međuinstitucionalna suradnja doprinijeti učinkovitijem suzbijanju neprijavljenog rada te osigurati pravednije i transparentnije uvjete na tržištu rada.
Posjetitelji će u prostorijama škole moći razgledati izložbu učeničkih radova nastalih u sklopu projekta zavičajne nastave, kao i poseban povijesni kutak s arhivskim fotografijama, školskim predmetima i uspomenama koje svjedoče o razvoju obrazovanja na ovom području kroz proteklih 150 godina.
Iako se radilo o relativno slabom potresu koji nije prouzročio materijalnu štetu, broj prijava građana potvrđuje da se podrhtavanje tla osjetilo na velikom dijelu istarskog poluotoka.