Istra gradi održivu budućnost: Energetska tranzicija uz sunce, vjetar i zajedništvo

Iako se zelena tranzicija često spominje kao prioritet Europske unije, njezina realizacija u praksi ne teče jednako brzo u svim državama članicama, a još manje u svim njihovim regijama.

Hrvatska ima izniman potencijal u korištenju obnovljivih izvora energije, osobito sunca i vjetra, no mnogi projekti nailaze na prepreke zbog sporosti administracije.

U takvom kontekstu, Istra se ističe kao regija koja čini konkretne i ambiciozne korake prema održivoj energetskoj budućnosti.

Istarska regionalna energetska agencija (IRENA), osnovana 2009. godine, ključan je akter u razvoju energetskih politika županije.

Njezini planovi do 2035. godine uključuju proizvodnju većine energije iz obnovljivih izvora, prvenstveno solarne i energije vjetra. 

„Zeleni plan Istarske županije iz 2014. postavio je temelje, a danas su ambicije jasnije i veće – 400 MW solarne energije i istražno područje za 500 MW pučinskih vjetroelektrana“, ističe Doris Pajković iz IRENA-e.

Realizacija ovisi i o modernizaciji elektroenergetske mreže, uključujući izgradnju 400 kV dalekovoda Melina-Divača i nove trafostanice u Vodnjanu.

Jedan od važnih koraka bio je projekt COOPwind, koji je doveo do smjernica za razvoj uključivih pučinskih vjetroelektrana.

Njihova svrha nije samo proizvodnja energije, već i zaštita morskog okoliša te razvoj lokalnog gospodarstva. Nova inicijativa, projekt BEYOND, dodatno istražuje ravnotežu između ekoloških, ekonomskih i društvenih koristi takvih postrojenja.

Zelena tranzicija obuhvaća i prometni sektor. Istra je poznata kao autodestinacija, a sezonalnost dodatno opterećuje prometnice i okoliš.

Značajni infrastrukturni zahvati, poput dovršetka Istarskog ipsilona i planirane izgradnje Istarskog X-a, trebali bi olakšati promet.

U željeznički promet ulaže se oprezno, ali s nadom: obnavljaju se pruge, najavljen je skori dolazak baterijskih vlakova, a planira se i ponovna uspostava međunarodne linije Pula–Ljubljana–Zagreb.

Poseban naglasak stavlja se na razvoj energetskih zajednica, koje mogu omogućiti dijeljenje viškova energije, osobito iz javnih objekata.

Do sredine 2026. godine Istra planira dostići 1 MW instalirane snage na svojim objektima i viškove usmjeriti prema domovima za starije i zdravstvenim ustanovama. Energetske zajednice mogu biti i rješenje za stanovnike starogradskih jezgri, koji zbog konzervatorskih uvjeta ne mogu izravno ulagati u vlastitu obnovljivu proizvodnju.

Zaključno, Istra pokazuje da energetska tranzicija nije samo tehničko, već i društveno pitanje – i da su uključivost, planiranje i lokalno djelovanje ključ uspjeha.