Hrvatska je daleko od ciljeva odvajanja otpada: Tek 13 gradova iznad 50 posto, među njima i Buzet!
Primjer Buzeta pokazuje da su sustavna ulaganja i edukacija građana ključni faktori uspjeha, no da bi se postigli nacionalni ciljevi – potreban je širi zahvat i podrška svim jedinicama lokalne samouprave.
Gradonačelnik.hr
27 Lipanj 2025 I 20:28
IstraINBuzet
Iako je Hrvatska još 2020. trebala dosegnuti stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada, u 2024. ta brojka na nacionalnoj razini iznosi svega 49 posto.
Još je porazniji podatak da je prosječna stopa među gradovima tek 28,25 posto. No, među rijetkim svijetlim točkama našlo se 13 gradova koji su uspjeli premašiti prag od 50 posto – uključujući i istarski Buzet.
Prema najnovijim podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Buzet se našao na trećem mjestu u Hrvatskoj s ostvarenih 60,23 posto odvojenog prikupljanja otpada, odmah iza Preloga (67,8 %) i Murskog Središća (65,21 %). Time je Buzet jedini grad iz Istarske županije koji se našao na popisu uspješnih.
Uz Buzet, među „reciklaške uzornike“ ušli su još i Osijek, Slavonski Brod, Krk, Ludbreg, Koprivnica, Grubišno Polje, Križevci, Đurđevac, Varaždin i Virovitica.
Iako je ovo napredak u odnosu na 2022. godinu, kada su samo četiri grada prešla granicu od 50 posto, postignuti rezultati i dalje su ispod nacionalnih i europskih ciljeva.
Naime, EU direktive traže da se do kraja 2025. reciklira najmanje 55 posto ukupnog komunalnog otpada, a Hrvatska je trenutno na 37 posto recikliranja. Porast u odnosu na prethodnu godinu je simboličan – svega jedan postotni bod.
Gradonačelnik.hr
Iako 93 grada bilježe porast stope odvajanja, njih 35 ima pad u odnosu na godinu ranije. Najveći iskorak napravila je Hrvatska Kostajnica, sa skokom od čak 32 postotna boda. U pozitivnom smjeru izdvajaju se još i Sisak, Bjelovar, Bakar, Lipik, Hvar i Đurđevac.
Istarska županija, iako u vrhu po ukupno prikupljenim količinama otpada zbog turističke sezone, ima još puno prostora za napredak kada je riječ o udjelu odvojenog otpada.
Primjer Buzeta pokazuje da su sustavna ulaganja i edukacija građana ključni faktori uspjeha, no da bi se postigli nacionalni ciljevi – potreban je širi zahvat i podrška svim jedinicama lokalne samouprave.
Pexsels
Na razini države, 2024. godine nastalo je gotovo 1,9 milijuna tona komunalnog otpada, odnosno prosječno 486 kilograma po stanovniku.
Najveće količine po stanovniku bilježe otočni turistički gradovi, poput Novalje, Supetra i Krka.
Zaključak je jasan – Hrvatska se polako kreće u pravom smjeru, ali tempom koji nije dovoljan. Do 2035. cilj je reciklirati 65 posto komunalnog otpada, što neće biti moguće bez ubrzanja sustava, bolje kontrole kvalitete odvojenog otpada te jače podrške gradovima i općinama koje još uvijek kaskaju.
Radovi na obali u kampu Polari izazvali su zabrinutost dijela javnosti, a iz Grada Rovinja poručuju kako je riječ o sanaciji oštećenja, a ne o devastaciji obale.
Istarska policija istražuje slučaj prijevare u kojem je 51-godišnjak ostao bez oko 45.000 eura nakon ulaganja u lažne dionice, a potom je ponovno prevaren pokušavajući vratiti izgubljeni novac.
Nakon što je NK Žminj objavio obustavu treninga zbog loših uvjeta, Općina Žminj oštro je reagirala poručivši da su takvi navodi netočni te optužila Upravu kluba za ignoriranje dogovora i stvaranje pritiska kroz javnost.
U Puli je istarski župan Boris Miletić potpisao ugovore za sufinanciranje 36 kulturnih projekata manjinskih udruga u 2026., za što je iz proračuna osigurano 90 tisuća eura.
Na Velom Vrhu u Puli kamion s dizalicom nagnuo se tijekom radova i zapeo pod nadvožnjakom, zbog čega je prometnica zatvorena, a promet prema gradu otežan.
Načelnica Općine Vrsar Tina Slamar istaknula je kako ovaj projekt nadilazi sam čin gradnje i predstavlja konkretnu brigu za sugrađane, osobito mlade obitelji koje žele ostati i graditi svoj život u Vrsaru.
Zbog neadekvatnih uvjeta treniranja, više od 120 djece iz Nogometnog kluba Žminj od danas ostaje bez treninga – iz kluba poručuju kako su sigurnost i zdravlje djece ozbiljno ugroženi.
Pazin ovog vikenda postaje središte poljoprivrede i dobre zabave – AgroTerra Istra donosi trodnevni program, više od 150 izlagača i sadržaje za sve generacije.
Vinistra ima i važnu ulogu u turizmu, posebno u predsezoni kada privlači velik broj posjetitelja. Sinergija ocjenjivanja i manifestacije donosi konkretne rezultate i u promociji i u turističkom prometu!
“Građanska inicijativa ‘Istra-Istria Nord’ nema političku kampanju i povremena paušalna pojavljivanja kada se traži ‘zaokružiti’ glasački listić – mi smo non-stop uz građane i za građane.”
U kontekstu rastućih migracijskih trendova naglasak je stavljen na prilagodbu zdravstvenog sustava novim demografskim izazovima te unapređenje kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite.