Hrvatska je daleko od ciljeva odvajanja otpada: Tek 13 gradova iznad 50 posto, među njima i Buzet!
Primjer Buzeta pokazuje da su sustavna ulaganja i edukacija građana ključni faktori uspjeha, no da bi se postigli nacionalni ciljevi – potreban je širi zahvat i podrška svim jedinicama lokalne samouprave.
Gradonačelnik.hr
27 Lipanj 2025 I 20:28
IstraINIlustracija
Iako je Hrvatska još 2020. trebala dosegnuti stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada, u 2024. ta brojka na nacionalnoj razini iznosi svega 49 posto.
Još je porazniji podatak da je prosječna stopa među gradovima tek 28,25 posto. No, među rijetkim svijetlim točkama našlo se 13 gradova koji su uspjeli premašiti prag od 50 posto – uključujući i istarski Buzet.
Prema najnovijim podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Buzet se našao na trećem mjestu u Hrvatskoj s ostvarenih 60,23 posto odvojenog prikupljanja otpada, odmah iza Preloga (67,8 %) i Murskog Središća (65,21 %). Time je Buzet jedini grad iz Istarske županije koji se našao na popisu uspješnih.
Uz Buzet, među „reciklaške uzornike“ ušli su još i Osijek, Slavonski Brod, Krk, Ludbreg, Koprivnica, Grubišno Polje, Križevci, Đurđevac, Varaždin i Virovitica.
Iako je ovo napredak u odnosu na 2022. godinu, kada su samo četiri grada prešla granicu od 50 posto, postignuti rezultati i dalje su ispod nacionalnih i europskih ciljeva.
Naime, EU direktive traže da se do kraja 2025. reciklira najmanje 55 posto ukupnog komunalnog otpada, a Hrvatska je trenutno na 37 posto recikliranja. Porast u odnosu na prethodnu godinu je simboličan – svega jedan postotni bod.
Gradonačelnik.hr
Iako 93 grada bilježe porast stope odvajanja, njih 35 ima pad u odnosu na godinu ranije. Najveći iskorak napravila je Hrvatska Kostajnica, sa skokom od čak 32 postotna boda. U pozitivnom smjeru izdvajaju se još i Sisak, Bjelovar, Bakar, Lipik, Hvar i Đurđevac.
Istarska županija, iako u vrhu po ukupno prikupljenim količinama otpada zbog turističke sezone, ima još puno prostora za napredak kada je riječ o udjelu odvojenog otpada.
Primjer Buzeta pokazuje da su sustavna ulaganja i edukacija građana ključni faktori uspjeha, no da bi se postigli nacionalni ciljevi – potreban je širi zahvat i podrška svim jedinicama lokalne samouprave.
Pexsels
Na razini države, 2024. godine nastalo je gotovo 1,9 milijuna tona komunalnog otpada, odnosno prosječno 486 kilograma po stanovniku.
Najveće količine po stanovniku bilježe otočni turistički gradovi, poput Novalje, Supetra i Krka.
Zaključak je jasan – Hrvatska se polako kreće u pravom smjeru, ali tempom koji nije dovoljan. Do 2035. cilj je reciklirati 65 posto komunalnog otpada, što neće biti moguće bez ubrzanja sustava, bolje kontrole kvalitete odvojenog otpada te jače podrške gradovima i općinama koje još uvijek kaskaju.
''Valamar sustavno ulaže u razvoj korisničkog iskustva i uvjete rada zaposlenika“, izjavila je Vesna Otočan, direktorica Odjela rezervacijskog centra u Valamaru.
Novoizgrađeno parkiralište nalazi se uz sam centar grada, svega 3 minute hoda do najfrekventnijih lokacija u Umagu, od tržnice, pošte, trgovina, ugostiteljskih objekata, crkve, apoteke, do brojnih drugih lokacija.
Primjer Buzeta pokazuje da su sustavna ulaganja i edukacija građana ključni faktori uspjeha, no da bi se postigli nacionalni ciljevi – potreban je širi zahvat i podrška svim jedinicama lokalne samouprave.
Općina ovim putem poziva sve koji još nisu ispunili zakonsku obvezu edukacije da iskoriste ovu priliku te besplatno steknu potrebna znanja i uvjerenje za rad s pesticidima.
Poseban naglasak stavljen je na dostupnost – uz muški i ženski WC, uređeni su i pristupačni sanitarni čvor s eurobravom te prostor za presvlačenje beba s posebnim ulazom.
Propisani iznos kazni za nepridržavanje zabrane radova, kreću se za fizičku osobu-obrtnika od 400,00 do 10.000,00 eura te za pravnu osobu od 1.327,00 do 31.900,00 eura, zavisno o vrsti građevine.
Na temelju pojedinačnih rezultata ispitivanja mikrobioloških pokazatelja na 212 mjernih točaka odnosno u 96,4 % uzoraka zabilježena je izvrsna kakvoća mora za kupanje.
Nova pravila stupaju na snagu u drugoj polovici srpnja, a dijabetičke udruge tako poručuju da sada djeca u Hrvatskoj imaju skrb usporedivu s onom u najrazvijenijim zemljama Europe.
Mjesečni iznos naknade plaće iz obaveznog zdravstvenog osiguranja za vrijeme privremene nesposobnosti za rad povećava se s 110 na 353 eura te povećanje najvišeg mjesečnog iznosa s 565 na 995 eura.
Mališani su imali priliku čuti najvažnije o ekologiji, zaštiti prirode i očuvanja našeg jedinog planeta, a organizirana je i potraga za skrivenim blagom, te potraga za geocachevima te su napravili akciju čišćenja plaže i okoliša.