Hrvatska je daleko od ciljeva odvajanja otpada: Tek 13 gradova iznad 50 posto, među njima i Buzet!
Primjer Buzeta pokazuje da su sustavna ulaganja i edukacija građana ključni faktori uspjeha, no da bi se postigli nacionalni ciljevi – potreban je širi zahvat i podrška svim jedinicama lokalne samouprave.
Gradonačelnik.hr
27 Lipanj 2025 I 20:28
IstraINBuzet
Iako je Hrvatska još 2020. trebala dosegnuti stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada, u 2024. ta brojka na nacionalnoj razini iznosi svega 49 posto.
Još je porazniji podatak da je prosječna stopa među gradovima tek 28,25 posto. No, među rijetkim svijetlim točkama našlo se 13 gradova koji su uspjeli premašiti prag od 50 posto – uključujući i istarski Buzet.
Prema najnovijim podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Buzet se našao na trećem mjestu u Hrvatskoj s ostvarenih 60,23 posto odvojenog prikupljanja otpada, odmah iza Preloga (67,8 %) i Murskog Središća (65,21 %). Time je Buzet jedini grad iz Istarske županije koji se našao na popisu uspješnih.
Uz Buzet, među „reciklaške uzornike“ ušli su još i Osijek, Slavonski Brod, Krk, Ludbreg, Koprivnica, Grubišno Polje, Križevci, Đurđevac, Varaždin i Virovitica.
Iako je ovo napredak u odnosu na 2022. godinu, kada su samo četiri grada prešla granicu od 50 posto, postignuti rezultati i dalje su ispod nacionalnih i europskih ciljeva.
Naime, EU direktive traže da se do kraja 2025. reciklira najmanje 55 posto ukupnog komunalnog otpada, a Hrvatska je trenutno na 37 posto recikliranja. Porast u odnosu na prethodnu godinu je simboličan – svega jedan postotni bod.
Gradonačelnik.hr
Iako 93 grada bilježe porast stope odvajanja, njih 35 ima pad u odnosu na godinu ranije. Najveći iskorak napravila je Hrvatska Kostajnica, sa skokom od čak 32 postotna boda. U pozitivnom smjeru izdvajaju se još i Sisak, Bjelovar, Bakar, Lipik, Hvar i Đurđevac.
Istarska županija, iako u vrhu po ukupno prikupljenim količinama otpada zbog turističke sezone, ima još puno prostora za napredak kada je riječ o udjelu odvojenog otpada.
Primjer Buzeta pokazuje da su sustavna ulaganja i edukacija građana ključni faktori uspjeha, no da bi se postigli nacionalni ciljevi – potreban je širi zahvat i podrška svim jedinicama lokalne samouprave.
Pexsels
Na razini države, 2024. godine nastalo je gotovo 1,9 milijuna tona komunalnog otpada, odnosno prosječno 486 kilograma po stanovniku.
Najveće količine po stanovniku bilježe otočni turistički gradovi, poput Novalje, Supetra i Krka.
Zaključak je jasan – Hrvatska se polako kreće u pravom smjeru, ali tempom koji nije dovoljan. Do 2035. cilj je reciklirati 65 posto komunalnog otpada, što neće biti moguće bez ubrzanja sustava, bolje kontrole kvalitete odvojenog otpada te jače podrške gradovima i općinama koje još uvijek kaskaju.
Na današnji dan 1970. godine u Žminju je osnovan Čakavski sabor, kulturna institucija koja već više od pola stoljeća ima ključnu ulogu u očuvanju čakavskog narječja i istarskog kulturnog identiteta.
Istru je u nedjelju dočekalo pretežno oblačno vrijeme uz mjestimičnu maglu i moguću slabu rosulju, a slične vremenske prilike zadržat će se i početkom idućeg tjedna.
Dan civilne zaštite obilježava se danas diljem Hrvatske kao podsjetnik na važnost sustava koji svakodnevno brine o sigurnosti građana, a podaci Županijskog centra 112 Pazin potvrđuju da je iza istarskih službi još jedna zahtjevna, ali stabilna godina.
U teškoj prometnoj nesreći koja se u subotu oko 13 sati dogodila u porečkom naselju Mali Maj, u sudaru dvaju motocikala i osobnog automobila teško su ozlijeđena dvojica motociklista.
Labinska policija dovršila je kriminalističko istraživanje nad 18-godišnjakom kojeg se sumnjiči za teško ozljeđivanje mladića u centru Labina te dvije provale u autopraonice, nakon čega je osumnjičeni uz kaznenu prijavu priveden u pritvorsku jedinicu.
Brzom i koordiniranom akcijom policijskih ronilaca, protueksplozijske i pomorske policije, u nedjelju ujutro iz podmorja rovinjske uvale Lone izvađena je protubrodska mina iz Drugog svjetskog rata, čime je otklonjena ozbiljna prijetnja sigurnosti građana i plovidbe.
Roditelji, naglašava, moraju obraćati pozornost na promjene u ponašanju djece – postaju li tužna, povučena i zatvorena, izbjegavaju li komunikaciju te se povlače u sobu čim dođu kući.
Subotnje jutro na pulskoj tržnici proteklo je u znaku domaće kuhinje i druženja – stotine građana okupile su besplatne porcije gulaša od veprovine i glazba koja je obilježila početak vikenda.
Građani su dužni omogućiti stručnim ekipama pristup prostorima gdje je potrebno izložiti otrovne mamce te se upozoravaju da je zabranjeno dirati ili premještati postavljene mamce.
Cilj predavanja je pružiti realnu, ali ohrabrujuću perspektivu: dijagnoza nije kraj kvalitete života – uz pravovremenu podršku, informiranost i aktivan pristup, moguće je živjeti ispunjeno i dostojanstveno.