Hoće li ove godine biti cvjetanja mora u Istri? 'Sjeverni Jadran bogat je životom'

Iako su temperature zraka ovog ljeta već u lipnju dosezale visoke vrijednosti, more je, kako mnogi primjećuju, nešto sporije doseglo optimalnu temperaturu za kupanje.

No, prema riječima dr. sc. Daniele Marić Pfannkuchen, znanstvenice iz Centra za istraživanje mora u Rovinju (Institut Ruđer Bošković), takve oscilacije zapravo su sve češće i dio su kompleksnih promjena u okolišu koje prate klimatske oscilacije.

„Ove godine more se ugrijalo nešto kasnije nego lani, ali sada već bilježimo površinske temperature između 25 i 27 °C, što je iznimno ugodno za kupanje. Ipak, ovakvi nagli porasti temperature mogu utjecati na morski ekosustav“, objašnjava Marić Pfannkuchen.

Cvjetanje mora – prirodna, ali kompleksna pojava

Cvjetanje mora ili tzv. fitoplanktonska eksplozija nije neuobičajena pojava u sjevernom Jadranu, dapače, regija je poznata po visokoj produktivnosti zbog čega je voda često zelena – što, kako ističe znanstvenica, ne znači nužno nešto negativno.

„Sjeverni Jadran je jedno od najproduktivnijih područja Mediterana. Voda je ovdje bogata nutrijentima, pa je more u, primjerice, Dalmaciji, plavije, ali siromašnije životom.“

Cvjetanje se najčešće događa u tri perioda – kasna zima i rano proljeće, rano ljeto i u jesen, oko listopada i studenog. No, najveću pažnju javnosti dobivaju ljetna cvjetanja jer ih kupači tada direktno primjećuju – osobito ako dođe do pojave tzv. sluzavih nakupina.

„Ove godine u svibnju su zabilježene povišene brojnosti planktona, no riječ je o očekivanom i kasnom proljetnom cvjetanju koje nije izazvalo sluzave nakupine. Satelitske slike koje su se dijelile u medijima pokazivale su visoke koncentracije klorofila, što je tipično za ovaj dio godine“, objašnjava Marić Pfannkuchen.

Foto: IstraIN

Hoćemo li ovog ljeta izbjeći sluzave nakupine?

Prošle godine sluzave nakupine pojavile su se već početkom lipnja, no ove godine more je, barem zasad, čisto. Unatoč tome, znanstvenici ne mogu sa sigurnošću prognozirati hoće li se ovakva pojava ponoviti.

„Ne gledamo u staklenu kuglu, već u uzorke. Prema dosadašnjim mjerenjima i uzorcima, situacija u moru je stabilna i očekujemo jedno ‘normalno ljeto’. Sluzave nakupine su rijetke i nepredvidive pojave. Zadnji su se put prije prošle godine dogodile prije dvadeset godina“, dodaje.

Ipak, ističe kako klima postaje sve nestabilnija, što utječe i na more. Velike oborine, jaki vjetrovi ili oluje mogu donijeti nove nutrijente i potaknuti cvjetanja – no sve ovisi o nizu povezanih faktora, uključujući prisutnost vrsta koje se hrane fitoplanktonom, ali i temperaturi, svjetlu i salinitetu.

More je živo – i to je dobro

Znanstvenica ističe kako prisutnost planktona i blaga zelenkasta boja mora zapravo ukazuju na njegovo bogatstvo i zdravlje.

„More nije sterilna kupka – ono je živi ekosustav. Cvjetanja su prirodan dio tog ciklusa.

Ključ je pratiti uzorke i razumjeti dinamiku koja se događa. A što se tiče ovog ljeta – čini se da ćemo ga, barem zasad, provesti bez sluzavih iznenađenja“, zaključila je Marić Pfannkuchen.