Meduze u Istri: Koje vrste su prisutne i trebamo li ih se bojati?
Meduze, bez obzira na nelagodu koju ponekad izazovu, nisu „neprijatelji“, već prirodni dio morskog ekosustava. Njihova prisutnost može biti indikator promjena u moru, ali i sezonska pojava koja ne mora značiti ništa alarmantno.
Stručnjaci upozoravaju da ova vrsta može imati značajan utjecaj na morski ekosustav jer se hrani planktonom, ribljom ikrom i ličinkama riba, zbog čega u velikom broju može narušiti prirodnu ravnotežu i utjecati na riblje populacije.
Projekt „Crafting the Sea“ polazi od činjenice da su ljudi i more neraskidivo povezani. Zato istražuje i promiče održiviji odnos prema obalnom morskom životu, onome s kojim se svakodnevno susreću lokalni stanovnici, ribari, kupači i posjetitelji.
06:20Prije 78 d14.06.2026
„Trenutno u Istri imamo samo one vrste meduza koje ne peku“, objašnjava dr. sc. Daniela Marić Pfannkuchen, viša znanstvena suradnica Centra za istraživanje mora u Rovinju (Institut Ruđer Bošković).
Dodaje kako su poznate „roze“ i „morske mjesečine“ – kojih se mnogi sjećaju još iz osamdesetih godina – zabilježene ove godine daleko južnije, na pučinskim otocima u Dalmaciji, ali ne i u Istri.
Kompas meduze su jedine koje mogu izazvati nelagodu
Kod nas se povremeno pojavljuju kompas meduze – smeđe prugaste meduze koje se lako primijete u vodi. Iako mogu izazvati blagu reakciju, nisu ozbiljna opasnost ako ih se ne dira.
„One se jasno vide dok plivate, i ako ih uočite, jednostavno ih izbjegnite. Nemojte ih dirati, pogotovo ne rukama, jer one u sebi imaju žarne stanice koje mogu izazvati iritaciju kože“, upozorava znanstvenica.
Posebno naglašava kako su djeca najčešće ta koja u igri dođu u kontakt s meduzama – ponekad ih uzimaju rukama, nose u kantama ili se njima zabavljaju na obali. Upravo tada dolazi do reakcija: crvenila, osipa ili blažih opeklina, osobito ako se kontaminiranim rukama dodiruje lice ili druge osjetljive dijelove tijela.
Bolje ih ne dirati – ni žive, ni mrtve
„Bez obzira na to je li meduza živa ili uginula, bolje ju je ne dirati. Pustite je da pluta ili se raspadne u miru – to je najbolje i za nju i za vas“, kaže dr. Marić Pfannkuchen.
Dodaje kako meduze, bez obzira na nelagodu koju ponekad izazovu, nisu „neprijatelji“, već prirodni dio morskog ekosustava. Njihova prisutnost može biti indikator promjena u moru, ali i sezonska pojava koja ne mora značiti ništa alarmantno.
Za kraj, poruka kupačima je jasna: „Ako ih vidite – promatrajte ih izdaleka. More dijelimo sa živim bićima, a meduze su tu s nama – i prije nas.“
Istarski župan Boris Miletić komentirao je rezultate revizije Istarskog veleučilišta, ali i predstavio niz aktualnih projekata – od više od 10 milijuna eura vrijednog METRIS-a i novih zdravstvenih vozila do buduće Banke hrane.
Novi područni objekt Dječjeg vrtića Sisplac počinje s radom 1. rujna. U sedam jasličkih i vrtićkih skupina boravit će 88 djece, a zaposleno je 23 novih djelatnika.
Tijekom proteklog vikenda na istarskim cestama dogodilo se 18 prometnih nesreća, a devet osoba je ozlijeđeno. Posebno zabrinjava podatak da su sva trojica teško ozlijeđenih bili vozači motocikala.
Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković i članovi Ronilačkog kluba Ugor-Vrsar zajedno prate stanje morskih šuma, riba i morskih ježinaca. Cilj je na vrijeme uočiti promjene u podmorju sjevernog Jadrana, gdje se velike smeđe alge povlače iz najplićih dijelova obale.
Od siječnja do kraja srpnja 2024. u Hrvatskoj je potrošeno 10,436 milijuna MWh, u istom razdoblju prošle godine 10,530 milijuna, a ove godine 10,632 milijuna MWh. Ovogodišnja potrošnja tako je oko jedan posto veća nego lani te 1,9 posto veća nego u istom razdoblju 2024. godine.
Nagrade i priznanja dodjeljuju se za postignute rezultate na području znanosti, gospodarstva, kulture, sporta i drugih djelatnosti, kao i za osobit doprinos u pružanju humanitarne i druge pomoći te donatorstvo.
Istra službeno ima nešto više od 200 tisuća stanovnika, no usred turističke sezone ta se slika potpuno mijenja. Kada se pribroje turisti, u najopterećenijim ljetnim danima na poluotoku može istodobno boraviti više od 450 tisuća ljudi.
Nakon dugog razdoblja bez ozbiljnije kiše, Rovinjštinu je pogodio ekstrem – lokalno je palo gotovo 190 litara kiše po četvornom metru. Od suše do poplava u svega nekoliko sati: što nam brojke govore o vremenskim ekstremima u Istri?
Svaki će lovac prije početka lova lovniku morati najaviti lokaciju na kojoj će se lov toga dana odvijati, kako bi se vodila točna evidencija o provedbi lova.
Najnovija znanstvena istraživanja pokazuju da njegov utjecaj na morski ekosustav nije zanemariv. Morski orah ne hrani se samo zooplanktonom, već može utjecati i na populacije gospodarski važnih školjkaša hraneći se njihovim ličinkama.