Hrvatska obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja te 30. obljetnicu Oluje

Točno je 30 godina od oslobođenja dijela hrvatskog teritorija u velikoj vojno-redarstvenoj operaciji Oluja. Hrvatska je vojska oslobodila dijelove Dalmacije, Like, Banovine i Korduna. Bila je to uvertira u daljnje oslobađanje okupiranih teritorija čime su stvoreni uvjeti za početak mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja u siječnju 1996. godine.

U zoru 4. kolovoza 1995. godine počela je Vojno-redarstvena operacija Oluja. Duž fronte duge 630 kilometara pripadnici HVO-a i policije napali su takozvanu Republiku Srpsku Krajinu. Vrhunac akcije bio je 5. kolovoza kada je oslobođen Knin.

Zbog njegovog strateškog značaja upravo je današnji dan proglašen Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a potom i Danom hrvatskih branitelja. Na kninsku tvrđavu prvi su stigli pripadnici Puma i Paukova te su na kninsku tvrđavu postavili hrvatsku zastavu. Evo što su tada rekli zapovjednici 4. i 7. brigade, Damir Krstičević i Ivan Korade:

‘‘Dalje u oslobađanje naše zemlje‘‘, rekao je Krstičević. ‘‘Isto tako, čekamo zapovijedi našeg vrhovnog zapovjednika dr. Franje Tuđmana‘‘, poručio je Korade.

Podno Kninske tvrđave uslijedilo je veselje hrvatskih vojnika. Njihove prve reakcije: ‘‘Ovo je nešto najviše što čovjek može doživjeti u životu, makar tako ja mislim, a sigurno i ovi suborci ovdje oko mene‘‘.

‘‘Sad kad smo ovo napravili, osjećam se sretan i zadovoljan i mislim da su ispunjeni svi moji snovi kad sam krenuo 1991. u rat‘‘. ‘‘Iskreno rečeno, prije godinu dana nisam se nadao, ali zadnjih par mjeseci sve je bilo jasno‘‘.

‘‘Ovo je fenomenalno, ovo je trenutak koji smo mi kao hrvatski vojnici prvi čekali, a vjerujem i cijela Hrvatska‘‘.

Mnogi izgubili živote

Dan nakon oslobođenja u Knin je stigao i prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. ‘‘Zastava ovdje znači dovršenje djela uspostave slobodne, nezavisne Hrvatske‘‘, rekao je.

Dva dana kasnije kod Topuskog, tadašnjem pomoćniku načelnika Glavnog stožera generalu Petru Stipetiću predao se pukovnik Čedo Bulat, zajedno s cijelim kordunskim korpusom. ‘‘Oluja‘‘ je tom predajom završila, a oslobođeno je oko 11 tisuća četvornih kilometara zemlje čime je spojen hrvatski sjever i jug.

‘‘Konačni rezultat je kompletna predaja kordunskog korpusa i dogovor da svi vojnici i civili koji žele napustiti Republiku Hrvatsku odu iz Republike‘‘.

U Oluji je sudjelovalo oko 200 tisuća hrvatskih branitelja. Poginulo je njih 239, 1430 ih je ranjeno. Kako je uopće došlo do odluke da se krene u vojnu akciju, rekao je tadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić.

"Kada je Martić odbio primiti plan Z4, koji nije nama odgovarao, ali smo pregovarali, u ruke, mi smo znali da imamo prvo osloboditi okupirana područja ako odmah ne prihvate pobunjeni Srbi pregovore o reintegraciji u ustavno-pravni sustav Hrvatske."

A kako su građani dočekali odluku da se ide u vojno oslobađanje teritorija:

"Sjajna atmosfera je bila. Ljudi su sjajno primili odluku predsjednika Tuđmana da se vojno oslobode okupirana područja. Mi smo odmah ujutro pozvali hrvatske Srbe da ostanu, da svi ostanu, da će im Hrvatska garantirati sigurnost."

Preslabo obilježavanje?

Kako danas, 30 godina kasnije obilježavaju ovaj dan upitani su stanovnici Hrvatske. Ovo su njihovi odgovori:

"Ekipa dolazi na roštilj. Cijeli dan se slavi i to je to. Nađemo se nakon dugo, dugo godina, 30 godina od Domovinskog rata, nađemo se Slavonci i Dalmatinci i onda se sjetimo onih dana kad smo bili na ratištu."

"Nit znam što je, ma ne, na godišnjem sam i ne razmišljam o tome."

"Doma neki onako roštilj. Pošto svi dobiju slobodan dan pa evo možda tako neki roštilj, ručak, onako obiteljski."

"Nemam običaj to nekako specijalno obilježavat osim produžit vikend i bit slobodna."

"Hrvatica sam i ponosna na to, mislim da se preslabo to obilježava."