Pomozite djeci s teškoćama u čitanju: pulska knjižnica traži volontere
Satovi se unaprijed pripremaju prema potrebama skupina, a volonteri će od knjižničarki dobiti materijale za rad na korištenje te savjetodavnu i organizacijsku pomoć u planiranju satova.
Vježbe čitanja dugogodišnji su program Knjižnice namijenjen učenicima prvog i drugog razreda osnovne škole koji imaju teškoća s čitanjem (disleksija, disgrafija, poremećaj pažnje, itd.).
Program se održava u ciklusima tijekom školske godine - utorkom i četvrtkom u poslijepodnevnim satima.
Cilj programa je potaknuti djecu i mlade na čitanje tijekom ljetnih praznika, razvijati čitalačke navike i pismenost te im ponuditi kvalitetan i kreativan sadržaj za provođenje slobodnog vremena.
Tijekom proteklih 13 godina kampanja je značajno pridonijela razvoju knjižničnih programa za najmlađe, kao i jačanju suradnje između knjižničara, pedijatara, odgojitelja, logopeda i drugih stručnjaka uključenih u rad s djecom i roditeljima.
12:35Prije 155 d28.03.2026
Satovi se unaprijed pripremaju prema potrebama skupina, a volonteri će od knjižničarki dobiti materijale za rad na korištenje te savjetodavnu i organizacijsku pomoć u planiranju satova.
Također, volonteri vježbe provode zajedno s knjižničarkama do trenutka kada su spremni samostalno preuzeti skupinu. Na poziv se mogu javiti svi zainteresirani, a poželjno je da posjeduju pedagoško-didaktičko-metodičkih kompetencija, razumijevanja procesa učenja i primjene inkluzivnih praksi.
Osobe zainteresirane za volontiranje u programu Vježbe čitanja Gradske knjižnice i čitaonice Pula, mogu se javiti na mail: djecji.odjel@gkc-pula.hr ili osobno na Odjel za djecu i mlade Središnje knjižnice.
U prijavi je potrebno ukratko navesti motivaciju za volontiranje te eventualne pedagoško-didaktičko-metodičke kompetencije.
Bilo da ste roditelj, član obitelji, stručnjak ili radite s djecom, dobrodošli ste u izazov zajedničkog čitanja, a osim u knjižnici, svi sudionici mogu čitati i kod kuće, odnosno u drugim prikladnim okruženjima.
Umaška policija prijavit će 44-godišnjaka kojeg sumnjiči da je maloljetnom Nijemcu pokušao uzeti ruksak dok je čekao oca. Dječak ruksak nije želio pustiti, nakon čega ga je muškarac odgurnuo i udaljio se.
Rovinjska policija uhitila je 41-godišnjaka koji se u Žminju oglušio na naredbu policajaca i naglo se udaljio automobilom, a nakon što su ga sustigli, više puta im se predstavio kao komunalni redar. Policija je utvrdila da to nije istina.
Rovinjska policija zaustavila je kod Turnine 41-godišnjeg vozača kojem je izmjereno 1,39 promila alkohola. Vozio je bez sigurnosnog pojasa i s isteklom vozačkom dozvolom, a slijedi mu 880 eura kazne i šest mjeseci zabrane vožnje.
Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković i članovi Ronilačkog kluba Ugor-Vrsar zajedno prate stanje morskih šuma, riba i morskih ježinaca. Cilj je na vrijeme uočiti promjene u podmorju sjevernog Jadrana, gdje se velike smeđe alge povlače iz najplićih dijelova obale.
Od siječnja do kraja srpnja 2024. u Hrvatskoj je potrošeno 10,436 milijuna MWh, u istom razdoblju prošle godine 10,530 milijuna, a ove godine 10,632 milijuna MWh. Ovogodišnja potrošnja tako je oko jedan posto veća nego lani te 1,9 posto veća nego u istom razdoblju 2024. godine.
Nagrade i priznanja dodjeljuju se za postignute rezultate na području znanosti, gospodarstva, kulture, sporta i drugih djelatnosti, kao i za osobit doprinos u pružanju humanitarne i druge pomoći te donatorstvo.
Istra službeno ima nešto više od 200 tisuća stanovnika, no usred turističke sezone ta se slika potpuno mijenja. Kada se pribroje turisti, u najopterećenijim ljetnim danima na poluotoku može istodobno boraviti više od 450 tisuća ljudi.
Nakon dugog razdoblja bez ozbiljnije kiše, Rovinjštinu je pogodio ekstrem – lokalno je palo gotovo 190 litara kiše po četvornom metru. Od suše do poplava u svega nekoliko sati: što nam brojke govore o vremenskim ekstremima u Istri?
Svaki će lovac prije početka lova lovniku morati najaviti lokaciju na kojoj će se lov toga dana odvijati, kako bi se vodila točna evidencija o provedbi lova.
Najnovija znanstvena istraživanja pokazuju da njegov utjecaj na morski ekosustav nije zanemariv. Morski orah ne hrani se samo zooplanktonom, već može utjecati i na populacije gospodarski važnih školjkaša hraneći se njihovim ličinkama.
Tri eura za svaki uskraćeni sat osobne asistencije – toliko država nudi ljudima koji potrebnu pomoć nisu dobili, dok su teret ponovno preuzele njihove obitelji. Je li to naknada za propust sustava ili još jedno poniženje?