Istra bilježi rast brojnosti jelena: Na pojedinim područjima viđena krda od 40 grla

Stanje u istarskim lovištima posljednjih se godina značajno mijenja, a stručnjaci upozoravaju kako će nova desetogodišnja razdoblja gospodarenja biti zahtjevnija nego dosad. Zapuštanje poljoprivrednih površina, širenje šikara i šuma te promjene staništa stvaraju povoljne uvjete za rast brojnosti krupne divljači, posebice jelena običnog koji se sve intenzivnije širi prema jugu Istre.

Na promjene u lovištima upozorava dr. sc. Milan Oplanić s Instituta za poljoprivredu i turizam, jednog od rijetkih licenciranih izrađivača lovno-gospodarskih osnova u Istri.

Upravo sada većina lovačkih društava izrađuje nove lovno-gospodarske osnove za zajednička lovišta za iduće desetogodišnje razdoblje, a stanje na terenu pokazuje kako će u njima trebati uzeti u obzir nove okolnosti.

„Divljač se ponaša u skladu s promjenama u prirodi. Mijenjaju se uvjeti staništa, odnosno zapuštaju se poljoprivredne površine. Oranice prelaze u livade i pašnjake, a livade i pašnjaci prelaze u šume“, rekao je dr. sc. Oplanić.

Takve promjene, ističe, pogoduju povećanju brojnosti krupne divljači. Nakon srne i divlje svinje, sve se više govori o jelenu običnom koji se iz smjera Ćićarije, Gorskog kotara i Slovenije postupno širi prema južnim dijelovima Istre, a zabilježen je i na području Pule.

IstraIN

Na terenu se, kaže, mogu vidjeti i veće skupine jelena. Spominju se primjeri u kojima je ispod čeke došlo 15 grla, dok je kod Tićana zabilježeno i krdo od oko 40 jelena.

U nekim je lovištima jelen obični prije deset godina bio tretiran kao nepoželjna vrsta, što je značilo da se svaka jedinka koja se pojavi treba izlučiti. No danas se pristup mijenja jer je jasno da se jelen više ne može jednostavno ukloniti iz lovišta.

Ondje gdje se vidi da jelen stalno ili učestalo obitava, preporuka je da se njime gospodari kao glavnom ili sporednom vrstom. To znači da se, ovisno o uvjetima lovišta, određuje koliko jedinki može obitavati na određenom prostoru.

Oplanić upozorava i da stvarna brojnost na terenu često može biti veća od optimalnog broja predviđenog lovno-gospodarskim osnovama. Ako se utvrdi prevelika brojnost, lovačka društva trebaju tražiti redukcijski odstrjel kako bi se došlo do propisanog matičnog fonda, odnosno broja jedinki koji u lovištu može normalno živjeti bez većih šteta.

Poseban problem predstavlja i narušavanje spolne i dobne strukture divljači.

„Problem nastaje kada se odstrjel usmjeri uglavnom na muška grla, dok se ženska ne izlučuju jer nisu atraktivna zbog trofeja. Time se narušava prirodni odnos muških i ženskih grla“, upozorava dr. sc. Oplanić.

Uz jelena, važna tema u istarskim lovištima ostaje i divlja svinja. Zbog suzbijanja afričke svinjske kuge na snazi je naredba o smanjivanju brojnosti, pa bi lovačka društva broj divljih svinja trebala svesti na 10 posto propisanog matičnog fonda u lovištu.

No, stručnjaci upozoravaju kako samo povećavanje odstrjela ne mora nužno dati očekivane rezultate ako se ne vodi računa o biologiji vrste. Kod divljih svinja posebno se ističe važnost stare krmače u krdu. Ako se ona odstrijeli, mlađe krmače mogu se ranije pariti, što može dodatno povećati brojnost.

Istodobno se bilježe i promjene kod sitne divljači. Ove godine u pojedinim dijelovima Istre zabilježeno je više zečeva i fazana, čak i na područjima gdje ih prije gotovo nije bilo.

Posebnu pozornost posljednjih godina privlači i širenje čaglja koji se u Istri pojavio prije petnaestak godina. Dolazi s područja Gorskog kotara, Slovenije i brdskih prostora, a iako nije autohtona vrsta, ima svoju ulogu u prirodi jer se hrani strvinom, glodavcima i lisicama.

S njegovom pojavom smanjio se broj lisica, a time i opasnost od bjesnoće. Ipak, stručnjaci upozoravaju da brojnost čaglja treba držati pod kontrolom kako ne bi radio štete na divljači i domaćim životinjama.

Uz povećanje brojnosti jelena i druge krupne divljači očekuje se i češća prisutnost velikih predatora.

„Bit će sve više krupne divljači i krupnih zvijeri. Čagalj je dolazio i prije, a vuk pogotovo dolazi za jelenom“, zaključuje dr. sc. Oplanić.

Nova desetogodišnja razdoblja gospodarenja zato će za istarska lovačka društva predstavljati velik izazov, a Institut za poljoprivredu i turizam pritom ostaje jedna od ključnih stručnih adresa za planiranje budućnosti istarskih lovišta.