Državna matura završena: Prosječna ocjena 2,8, najviše prijava za ekonomiju, a tržište rada traži nešto drugo

Objavljeni su konačni rezultati državne mature te prve rang-liste za upise na fakultete. Prosječna ocjena svih obveznih i izbornih ispita iznosi 2,8, a i ove godine najveći broj prijava bilježe studiji poslovne ekonomije, iako stručnjaci upozoravaju da interes maturanata ne prati potrebe tržišta rada.

Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović predstavio je konačne rezultate državne mature te poručio kako prosječna ocjena od 2,8 ne znači da su ispiti bili preteški.

– Osobno, možda zvuči paradoksalno, ne bih bio sretan da je prosječna ocjena 4,5 jer to znači da nemamo dobro uravnotežen i balansiran ispit, što zasigurno nije dobro – rekao je Filipović.

Državnu maturu nije položilo sedam posto učenika gimnazija te čak 38 posto učenika strukovnih škola. Istodobno, nastavlja se trend prema kojem sve više maturanata bira polaganje osnovne, umjesto više razine ispita.

Filipović ističe kako je razlog tome prije svega način na koji fakulteti određuju uvjete za upis.

– To je posljedica kriterija koje određeni studijski programi, a ponekad čak i sveučilišta traže, a to je sve češće osnovna razina matematike i prvog stranog jezika, neovisno radi li se o prirodoslovnom ili društvenom smjeru – pojasnio je.

Nakon objave privremenih rezultata zaprimljeno je oko 7.000 prigovora, od kojih je 63 posto odbijeno. U Nacionalnom centru upozoravaju kako sve veći izazov predstavlja i korištenje umjetne inteligencije, zbog čega su pojedini prigovori opširniji od eseja iz hrvatskog jezika.

Ukupno je 51 ispit riješen bez ijedne pogreške, dok su dva maturanta ostvarila stopostotni rezultat na po dva ispita.

Najviše prijava za ekonomiju

Prema prvim rang-listama, najveći broj prijava ponovno je zabilježen za studij Poslovne ekonomije Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Pomoćnik ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje Igor Drvodelić istaknuo je da su među najprijavljivanijim studijima i Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), stručni studij Poslovne ekonomije te izvanredni studij sestrinstva na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu.

FER i medicina bili su među najpoželjnijim izborima prije objave rezultata mature, no nakon objave konačnih bodova pali su na ljestvici jer dio kandidata nije ispunio visoke uvjete za upis.

Interesi ne prate potrebe tržišta rada

Drvodelić upozorava kako odabir studija i dalje nije usklađen s potrebama gospodarstva.

– Ne možemo reći da je to prilagođeno tržištu rada. Studiji poslovne ekonomije nemaju najbolju zapošljivost. Ne mogu konkurirati građevini, geodeziji, elektrotehnici, računarstvu i sličnim područjima koja nude znatno bolje mogućnosti zapošljavanja – rekao je.

Kada se promatra omjer broja prijava i upisnih kvota, najtraženiji studij ponovno je gluma. Slijede fizioterapija na Fakultetu zdravstvenih znanosti u Splitu, radiološka tehnologija na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu, logopedija te sestrinstvo u Osijeku.

Najviše slobodnih mjesta nakon ljetnog upisnog roka ostalo je na Pravnom fakultetu, pa će upravo taj studij biti jedna od glavnih opcija kandidatima koji će državnu maturu polagati u jesenskom roku.