Jadran se mijenja pred našim očima: Nove vrste stižu u Mediteran svaka dva tjedna

Vatrenjače, ribe kunići i srebrnopruga napuhača samo su neke od vrsta koje posljednjih godina sve više osvajaju vode Sredozemnog mora. Riječ je uglavnom o vrstama karakterističnim za toplija mora koje su pronašle uvjete za život i razmnožavanje u Mediteranu.

Reuters u svojoj analizi objavljenoj ovog tjedna upozorava na razmjere promjena koje se odvijaju ispod površine jednog od najpoznatijih mora na svijetu.

Prema podacima koje prenosi Reuters, u Sredozemnom moru već je zabilježeno više od tisuću stranih vrsta, a procjenjuje se da se nova pojavljuje otprilike svaka dva tjedna.

Jedan od glavnih puteva njihova dolaska je Sueski kanal, koji povezuje Crveno i Sredozemno more. No njihovom širenju dodatno pogoduje sve toplije more.

Mediteran se zagrijava brže od svjetskog prosjeka

Sredozemlje je jedno od područja posebno izloženih klimatskim promjenama. Reuters navodi kako se Mediteran zagrijava oko 20 posto brže od globalnog prosjeka, zbog čega vrste koje su nekada teško mogle preživjeti u njegovim vodama danas pronalaze sve povoljnije uvjete.

Posljedice nisu samo pojava novih, egzotičnih stanovnika mora. Invazivne vrste mogu konkurirati domaćim vrstama za prostor i hranu, hraniti se njima te postupno mijenjati postojeće morske ekosustave.

Poseban problem predstavlja riba kunić, biljojed koji može intenzivno brstiti morsku vegetaciju i iza sebe ostavljati gotovo ogoljena područja morskog dna.

Tu je i srebrnopruga napuhača, invazivna vrsta koja sadrži snažan toksin tetrodotoksin i nije sigurna za konzumaciju.

Vatrenjača je već stigla i u Jadran

Promjene više nisu ograničene samo na istočni Mediteran. Jedna od najprepoznatljivijih invazivnih vrsta, vatrenjača (Pterois miles), posljednjih je godina sve prisutnija i u Jadranskom moru.

Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu objavio je da se vatrenjača od 2024. godine može smatrati stalnim stanovnikom Jadrana.

U razdoblju od lipnja 2024. do siječnja 2025. zabilježena su 122 opažanja vatrenjače duž istočne obale Jadrana, što je znanstvenicima omogućilo detaljniji uvid u njezino širenje.

Vatrenjača je izrazito učinkovit predator, brzo se razmnožava, a u novim područjima može imati vrlo malo prirodnih neprijatelja. Zbog toga njezino širenje predstavlja rizik za autohtone vrste i ravnotežu morskog ekosustava.

Za ljude je važan još jedan detalj – njezine bodlje sadrže otrov. Ubod može izazvati izrazito jaku bol i druge zdravstvene tegobe, zbog čega se ovu ribu ne bi trebalo dirati.

Od problema pokušavaju napraviti – ručak

Na pojedinim dijelovima Mediterana stručnjaci i ribari već pokušavaju pronaći načine kako kontrolirati brojnost invazivnih vrsta.

Reuters donosi primjer Cipra, gdje se potiče ciljani izlov pojedinih invazivnih riba. Vatrenjača je, nakon pravilnog uklanjanja otrovnih bodlji, jestiva pa se pokušava uključiti i u gastronomsku ponudu.

Ideja je jednostavna – ako invazivnu vrstu nije moguće potpuno ukloniti iz mora, povećanim izlovom moguće je barem pokušati ograničiti njezino širenje.

No stručnjaci upozoravaju da je riječ o mnogo širem procesu.

Zagrijavanje mora, klimatske promjene i dolazak novih vrsta postupno mijenjaju izgled i funkcioniranje Sredozemlja kakvo poznajemo. A s obzirom na to da je dio istog sustava, promjene sve jasnije postaju vidljive i u Jadranskom moru.