Cijene u EU padaju, ali ne i kod nas: Hrvatska na samom vrhu po rastu

Najnoviji podaci Eurostata pokazuju izražen raskorak između kretanja cijena poljoprivrednih proizvoda u većem dijelu Europske unije i Hrvatske.

Prosječne cijene poljoprivredne proizvodnje u EU u drugom tromjesečju 2026. bile su 5,8 posto niže nego u istom razdoblju prošle godine. Bio je to već treći uzastopni kvartal pada.

Hrvatska se, međutim, našla na drugoj strani europske statistike.

Cijene poljoprivrednih proizvoda kod nas porasle su 3,9 posto, što je, zajedno s Maltom, najveći rast zabilježen među državama članicama. Slijedi Cipar s rastom od 3,5 posto.

Pad zabilježen u čak 20 članica EU-a

U 20 država Europske unije cijene poljoprivredne proizvodnje bile su niže nego godinu ranije.

Najveći pad zabilježila je Danska, čak 17,2 posto, a slijede Irska sa 16,2 posto te Latvija i Estonija, obje s padom od 14,5 posto. U Luksemburgu i Litvi cijene su pale 14,2 posto.

Hrvatska je tako jedna od manjeg broja članica koje nisu pratile dominantan europski trend.

Zanimljivo je i da je rast u Hrvatskoj usporio u odnosu na početak godine. U prvom tromjesečju 2026. cijene poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj bile su 8,5 posto više nego godinu ranije, dok je u drugom tromjesečju godišnji rast iznosio 3,9 posto.

Poljoprivrednicima istodobno rastu troškovi

Dok cijene poljoprivrednih proizvoda na razini EU padaju, troškovi proizvodnje kreću se u drugom smjeru.

Prosječne cijene poljoprivrednih inputa, odnosno robe i usluga koje poljoprivrednici koriste u proizvodnji, a koje nisu povezane s investicijama, porasle su u drugom tromjesečju za 4,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Rast tih troškova zabilježen je u svim članicama Europske unije.

Posebno se ističu energija i maziva, čije su prosječne cijene na razini EU porasle čak 22 posto. Gnojiva i sredstva za poboljšanje tla poskupjela su 13,4 posto.

Najveći ukupni rast cijena inputa zabilježen je u Litvi, 16,4 posto, zatim Rumunjskoj, 11,7 posto, te Latviji, 9,7 posto.

Mlijeko znatno jeftinije nego prošle godine

Velike razlike vidljive su i među pojedinim poljoprivrednim proizvodima.

Na razini Europske unije prosječna cijena mlijeka u drugom tromjesečju pala je 16,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2025. godine, dok su cijene žitarica pale 5,6 posto.

Podaci tako pokazuju nezgodnu kombinaciju za europske proizvođače: vrijednost dijela poljoprivrednih proizvoda pada, dok ključni troškovi proizvodnje, posebice energija i gnojivo, rastu.

Hrvatska se zasad izdvaja od tog trenda rastom cijena poljoprivredne proizvodnje, premda je taj rast osjetno slabiji nego početkom godine.

Važno je pritom naglasiti da Eurostatovi podaci mjere cijene poljoprivredne proizvodnje i inputa, a ne cijene koje građani plaćaju za hranu na policama trgovina. Stoga se iz ovih brojki ne može izravno zaključivati koliko će pojedini prehrambeni proizvodi poskupjeti ili pojeftiniti u maloprodaji.