Što ako Istru pogodi velika katastrofa? Antić: „Moramo točno znati tko, kada i koga poziva“

Istra ima sedam javnih vatrogasnih postrojbi, 34 DVD-a s više od 950 vatrogasaca te više od 247 vozila. Gordana Antić na Rovinj FM-u poručila je da je sustav Civilne zaštite kvalitetan, a naglasak će biti na još više zajedničkih vježbi i boljoj koordinaciji.

Igor Franković
Igor Franković

14 Rujan 2026 I 06:15

Što ako Istru pogodi velika katastrofa? Antić: „Moramo točno znati tko, kada i koga poziva“
Foto: IstraIN, arhiva

Požari, prometne nesreće, turistička sezona, bujične poplave i druge izvanredne situacije iz godine u godinu stavljaju pred sustav civilne zaštite nove izazove. U Istri se pritom više ne govori samo o pripremi za pojedinu sezonu, već o sustavu koji mora biti spreman tijekom cijele godine.

Upravo je spremnost Civilne zaštite bila jedna od tema razgovora sa zamjenicom istarskog župana i načelnicom Stožera civilne zaštite Istarske županije Gordanom Antić na Rovinj FM-u.

Njezina je ocjena jasna – Istra ima dobro organiziran sustav, ali njegov daljnji razvoj mora ići prema još snažnijoj koordinaciji svih službi.

„Sustav civilne zaštite Istarske županije je kvalitetan sustav. Dobar. Imamo dobro posložene strukture. Tu su nam jedni od nosećih ili vodećih vatrogasci“, kazala je Antić.

Vatrogastvo je jedna od temeljnih operativnih snaga cijelog sustava.

„Imamo sedam javnih vatrogasnih postrojbi. Imamo 34 DVD-a s preko 950 vatrogasaca. Ljeti se još pojačavaju. Ima preko 247 vozila“, navela je Antić.

Podaci koje je iznijela podudaraju se s informacijama sa sjednice Stožera održane uoči ovogodišnje turističke sezone. Tada je navedeno da sedam javnih vatrogasnih postrojbi ima 235 profesionalnih vatrogasaca, dok 34 DVD-a okupljaju oko 950 operativnih članova.

Kada se pribroje sezonski vatrogasci i druge snage, riječ je o sustavu od oko 1.300 ljudi i 247 vozila različitih vrsta.

No Civilna zaštita nije samo vatrogastvo.

Hitna pomoć, javno zdravstvo, komunalne službe, policija...

Antić je posebno naglasila da odgovor na ozbiljniju kriznu situaciju zahtijeva uključivanje čitavog niza službi.

„Imamo dobru hitnu medicinsku službu u Nastavnom zavodu za hitnu medicinu. Imamo sedam ispostava koje se ljeti povećavaju i pojačavaju. Imamo Nastavni zavod za javno zdravstvo koji brine o sigurnosti. Imamo komunalne službe. Gradovi i općine su uključeni. MUP, policija“, kazala je.

Upravo je zajedničko djelovanje svih tih sastavnica ono na čemu se, prema njezinim riječima, sve više inzistira.

„Prešli smo na integrirani sustav“

Pripreme za turističku ili protupožarnu sezonu i dalje su važne, ali koncept djelovanja više se ne želi svesti samo na pitanje je li određena služba spremna za ljeto.

„Prešli smo na integrirani sustav. Radimo na pripremama. Imali smo pripremu za turističku, za protupožarnu sezonu, ali nije više sve u pripremama, nego sigurnost i otpornost“, kazala je Antić.

Ključan dio takvog pristupa je učenje iz stvarnih događaja.

„Učimo na iskustvima. Organiziramo realne vježbe i više ćemo ih organizirati, kao i protokole“, najavila je.

Službeni podaci Županije pokazuju i zašto je takva priprema važna. Tijekom 2025. godine zabilježeno je ukupno 4.170 vatrogasnih intervencija svih vrsta, nasuprot 3.311 godinu ranije.

Mora se točno znati tko, kada i koga zove

Jedan od prioriteta u kriznim situacijama je izbjeći nejasnoće u komunikaciji i zapovijedanju.

Antić je to sažela vrlo jednostavno: „Tko, kad, kako koga poziva.“

Upravo zato važni su protokoli, zajedničke vježbe i međusobno poznavanje službi koje u slučaju ozbiljnog događaja moraju djelovati kao jedna cjelina.

„Imamo sustav 112, naše Ravnateljstvo civilne zaštite. Znači, svi oni dišu kao jedan, HGSS, Crveni križ“, kazala je Antić.

Cilj nije da pojedine službe budu izvrsne svaka za sebe, već da u trenutku krize mogu brzo prijeći na zajedničko djelovanje.

Cilj je „otporna Istra“

Upravo zato Antić najavljuje nastavak zajedničkih vježbi i koordinacija.

„I zajedničkim vježbama, zajedničkim sastancima i koordinacijom mislimo da ćemo doći do otporne Istre“, kazala je.

Takav pristup važan je i zato što se mijenja vrsta događaja s kojima se službe suočavaju. Civilna zaštita više se ne priprema samo za klasičnu požarnu sezonu ili veliki broj turista tijekom ljeta.

Nakon požara mogu uslijediti obilne oborine, bujične poplave i potpuno drugačija vrsta intervencija. „Jer neminovno je da se događaju bujične poplave, da se događaju požari. Znači sada imamo period suše, pa period padaline“, rekla je Antić.

Foto: IstraIN

Upravo je Stožer još prije početka ovogodišnje turističke sezone naglašavao važnost stalne pripravnosti. Antić je tada poručila da u Istri jedna sezona završava, a druga već počinje te da su stalno uvježbavanje i zajedništvo ključni za sigurnost stanovnika i turista.

Nakon još jedne zahtjevne sezone, fokus se tako sve više pomiče s pojedinačnih službi prema njihovoj povezanosti.

Sedam javnih vatrogasnih postrojbi, 34 DVD-a, stotine vatrogasaca, hitna medicina, HGSS, Crveni križ, policija, Zavod za javno zdravstvo, komunalne službe te gradovi i općine čine velik sustav.

No, prema poruci Gordane Antić, njegova snaga u kriznom trenutku ovisit će prije svega o tome koliko dobro svi njegovi dijelovi mogu djelovati kao jedan.