Od istarskih farmi do turističkog doživljaja: Cesta autohtonih pasmina otvara novu priču istarskog sela

Ovog je tjedna u hotelu Pineta u Vrsaru održana panel-rasprava „Gastronomska baština kao atrakcijska osnova“, organizirana uoči ovogodišnjeg Dana amareta.

U središtu razgovora našli su se lokalni proizvodi i recepti, njihova uloga u stvaranju identiteta destinacije te načini na koje se gastronomska tradicija može pretvoriti u autentičan turistički doživljaj.

O ulozi gastronomske baštine u razvoju destinacije, interpretaciji lokalnih priča i povezivanju turizma s lokalnom proizvodnjom govorili su Snježana Boranić Živoder iz Instituta za turizam, Edmondo Šuran iz Agencije za ruralni razvoj Istre – AZRRI-ja te Klara Trošt Lesić iz Turističke zajednice općine Vrsar.

Jedna od tema bila je i nedavno pokrenuta Cesta autohtonih pasmina, projekt kojim se istarski uzgajivači i njihove farme žele približiti lokalnom stanovništvu, ali i turistima.

Projekt je, kako je pojasnio Šuran, nastao na sličnom tragu na kojem su se godinama razvijale priče istarskih vinara i maslinara.

Naglasio je kako javni sektor treba stvarati uvjete u kojima lokalni proizvođači mogu razvijati nove proizvode, usluge i doživljaje, a upravo povezivanje poljoprivrede i turizma vidi kao jedan od načina očuvanja istarskog sela.

''Ako u Istri napravimo stotinu mikrodestinacija, jer svako selo, svaki gradić i svaki grad mogu ispričati nekoliko lijepih priča, onda imamo destinaciju koja je vezana uz lokalnu poljoprivredu, prehranu i proizvode'', istaknuo je Šuran.

U Cestu autohtonih pasmina trenutačno je uključeno 15 uzgajivača, a ideja je posjetiteljima omogućiti neposredan susret s ljudima koji se bave stočarstvom, upoznavanje njihova načina života i rada te podrijetla hrane koja završava na stolovima.

Foto: IstraIN

Poseban je naglasak pritom stavljen i na edukaciju najmlađih. Šuran je upozorio kako se izgubila neposredna povezanost s poljoprivredom i proizvodnjom hrane pa projekt vidi i kao priliku da djeca, lokalno stanovništvo i gosti upoznaju život na farmama, pašnjacima i istarskom selu.

Cilj nije samo promocija autohtonih pasmina, već i stvaranje dodatnog izvora prihoda za uzgajivače. Posjet farmi trebao bi postati turistički proizvod za koji uzgajivač može naplatiti sadržaj i iskustvo koje pruža, čime se otvara još jedan način ekonomskog osnaživanja života na selu.

''Ne želimo da ovise samo o subvencijama i prodaji proizvoda. Želimo da mogu ponuditi uslugu, doživljaj, novi turistički proizvod i od toga ostvariti dodatnu financijsku korist'', poručio je Šuran.

No, financijska korist samo je jedan dio priče. Očuvanje autohtonih pasmina istodobno znači očuvanje animalnih genetskih resursa, biološke raznolikosti, pašnjaka i livada te stvaranje uvjeta da ljudi nastave živjeti i raditi na istarskom selu.

Dugoročna je zamisao da uključena gospodarstva dodatno razvijaju vlastitu ponudu. Neki bi uzgajivači tako mogli imati male sirane, trgovine s domaćim proizvodima ili vlastitu preradu mesa, čime bi se lokalna proizvodnja još snažnije povezala s gastronomijom i turizmom.

Šuran pritom ističe kako je Cesta autohtonih pasmina tek na početku razvoja. Očekuje se da će se broj uključenih gospodarstava s vremenom mijenjati i povećavati, dok će za potpuno etabliranje projekta biti potrebne godine.

Upravo takvi projekti, zaključeno je tijekom rasprave u Vrsaru, pokazuju kako gastronomska baština ne mora ostati samo dio prošlosti. Lokalni recepti, proizvodi, uzgajivači i tradicijski način života mogu postati dio suvremene turističke ponude, ali i alat za očuvanje života na istarskom selu.