Prije liječnika pitamo internet? Čak 64 posto Europljana online traži informacije o zdravlju

Glavobolja, neobičan osip, bol u leđima ili pitanje o prehrani – sve su to razlozi zbog kojih mnogi danas najprije otvaraju internetsku tražilicu.

Umjesto čekanja na razgovor s liječnikom, odgovore pokušavaju pronaći na zdravstvenim portalima, forumima, društvenim mrežama i drugim internetskim stranicama.

Koliko je takva navika raširena, pokazuju podaci Eurostata iz publikacije „Digitalisation in Europe – 2026 edition”.

Prema tim podacima, 64 posto internetskih korisnika u EU-u tijekom 2025. godine tražilo je informacije povezane sa zdravljem.

Internet je postao važan dio svakodnevice Europljana.

Tijekom 2025. godine čak 94 posto stanovnika EU-a izjavilo je da je koristilo internet u prethodna tri mjeseca.

Među internetskim korisnicima, 88 posto razmjenjivalo je poruke, 87 posto koristilo elektroničku poštu, a 81 posto obavljalo telefonske ili videopozive putem interneta.

Informacije o proizvodima i uslugama tražilo je 77 posto korisnika, internetsko bankarstvo koristilo je 74 posto, a društvene mreže 72 posto.

Zdravstvene informacije tražilo je 64 posto korisnika, što pokazuje koliko je internet postao važan izvor informacija i kada je riječ o osobnom zdravlju.

Iako internetski sadržaji mogu pomoći u razumijevanju pojedinih zdravstvenih tema, oni nisu zamjena za liječnički pregled.

Isti simptom može imati više različitih uzroka, a internetska tražilica ne poznaje zdravstvenu povijest osobe, njezine lijekove ni rezultate pretraga.

Poseban problem predstavljaju neprovjereni savjeti koji se brzo šire društvenim mrežama.

Zato je pri traženju informacija važno razlikovati službene zdravstvene izvore od osobnih iskustava, oglasa i sadržaja bez stručne provjere.

Prednost bi trebalo dati informacijama koje objavljuju zdravstvene ustanove, javnozdravstvene institucije i stručne medicinske organizacije.

Dobro je provjeriti tko je autor teksta, kada je objavljen, navodi li izvore i pokušava li prodati proizvod kao rješenje za zdravstveni problem.

Poseban oprez potreban je kod sadržaja koji obećavaju brzo izlječenje, preporučuju prekid propisane terapije ili tvrde da jedan pripravak liječi velik broj različitih bolesti.

Internet može biti koristan za pripremu pitanja prije liječničkog pregleda ili bolje razumijevanje dobivenih uputa, ali dijagnozu i liječenje treba temeljiti na stručnoj procjeni.

Eurostatovi podaci ne pokazuju koliko ljudi samostalno postavlja dijagnozu niti koliko ih zbog interneta odgađa odlazak liječniku.

Pokazuju, međutim, da je traženje zdravstvenih informacija postalo uobičajena internetska aktivnost.

A upravo zato što informacije nikada nisu bile dostupnije, sve je važnije znati razlikovati pouzdan savjet od netočnog ili potencijalno opasnog sadržaja.