Hrvatska među tri najuspješnije zemlje EU-a u korištenju novca za oporavak, ali postoji i upozorenje!

Hrvatska ostvaruje zapažene rezultate u korištenju europskog novca namijenjenog oporavku i jačanju gospodarstva, ali nadzor nad njegovim trošenjem i dalje ostaje važno pitanje.

Na to je upozorila članica Europskog revizorskog suda Ivana Maletić, koja je u srijedu, 28. listopada, u Hrvatskom saboru predstavila Godišnje izvješće Europskog revizorskog suda na zajedničkoj tematskoj sjednici pet saborskih odbora.

Kako je istaknula, Hrvatska je među tri najuspješnije države članice EU-a u provedbi Mehanizma za oporavak i otpornost, instrumenta kojim se financiraju reforme i ulaganja nakon pandemije.

Prema podacima Ministarstva financija, Hrvatskoj je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) na raspolaganju ukupno deset milijardi eura, od čega 5,8 milijardi bespovratnih sredstava i 4,2 milijarde eura zajmova.

Do kraja rujna Hrvatskoj je bilo isplaćeno 7,3 milijarde eura, a Europskoj komisiji upućen je završni objedinjeni zahtjev za isplatu preostalih 2,7 milijardi eura.

To, međutim, ne znači da je cjelokupan iznos već isplaćen. Završni zahtjev podliježe provjeri ispunjavanja preostalih reformskih i investicijskih pokazatelja.

Sredstva iz NPOO-a namijenjena su ulaganjima i reformama u različitim područjima, uključujući javne usluge, gospodarstvo, energetiku i digitalizaciju.

Uspješno povlačenje sredstava ne znači da nema nepravilnosti

Unatoč dobrim rezultatima Hrvatske u provedbi plana oporavka, Maletić je upozorila i na probleme u korištenju europskog novca.

Posebno je istaknula nepravilnosti povezane s poljoprivrednim poticajima.

Europski revizorski sud provjerava jesu li sredstva potrošena zakonito i u skladu s pravilima, ali i ostvaruju li financirani programi očekivane rezultate.

Maletić je upozorila da Sud već sedam godina zaredom daje negativno mišljenje o rashodima Europske unije zbog previsoke razine utvrđenih pogrešaka.

Pritom je važno razlikovati nepravilnosti u financijskoj dokumentaciji ili provedbi projekata od dokazanih slučajeva prijevare. Utvrđena pogreška ne znači automatski da je riječ o kaznenom djelu.

Zašto je važno kako se europski novac troši?

Europska sredstva predstavljaju značajan izvor financiranja javnih ulaganja, a njihov učinak građani mogu osjetiti kroz projekte koji se provode na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Ipak, sama količina povučenog novca nije jedino mjerilo uspješnosti. Jednako je važno jesu li projekti završeni, jesu li postigli planirane ciljeve i donose li dugoročnu korist građanima.

Poruka predstavljanja izvješća stoga je dvostruka: Hrvatska ostvaruje dobre rezultate u provedbi europskog plana oporavka, ali pravilno i učinkovito trošenje sredstava mora ostati pod stalnim nadzorom.