Prema najnovijem izvješću HZJZ-a, u Hrvatskoj živi ukupno 730.987 osoba s invaliditetom. To znači da gotovo svaki peti stanovnik države ima evidentiran neki oblik invaliditeta.
Podaci se temelje na Registru osoba s invaliditetom, a odnose se na stanje krajem rujna 2026. godine.
U Istarskoj županiji evidentirano je 25.137 osoba s invaliditetom.
Od toga je 2.681 osoba u dobi do 19 godina, 9.731 osoba u radno aktivnoj dobi od 20 do 64 godine, dok je 12.725 osoba starije od 65 godina.
Upravo stariji stanovnici čine najveću skupinu evidentiranih osoba s invaliditetom u Istri.
Udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovništvu županije iznosi 12,3 posto, dok je na nacionalnoj razini 18,9 posto.
Razlika je vidljiva i među starijim stanovništvom. U dobnoj skupini iznad 65 godina udio osoba s invaliditetom u Istri iznosi 25,1 posto, dok je hrvatski prosjek 39,8 posto.
U Hrvatskoj gotovo svaki peti stanovnik ima invaliditet
Na nacionalnoj razini najveći broj osoba s invaliditetom pripada dobnoj skupini starijoj od 65 godina.
Takvih je 358.806, što čini 49,1 posto ukupnog broja evidentiranih osoba s invaliditetom.
Još 282.448 osoba pripada dobnoj skupini od 20 do 64 godine, dok je preostalih 12,3 posto mlađe od 20 godina.
Podaci potvrđuju da invaliditet nije pitanje koje se odnosi isključivo na stariju populaciju, nego obuhvaća sve dobne skupine.
Što nam statistika ne govori?
Iako je udio evidentiranih osoba s invaliditetom u Istri niži od državnog prosjeka, iz tih podataka ne može se zaključiti da su zdravstveno stanje ili kvaliteta života osoba s invaliditetom u Istri bolji nego u drugim županijama.
Na razlike mogu utjecati brojni čimbenici, uključujući dobnu strukturu stanovništva i način evidentiranja podataka.
HZJZ posebno upozorava da je ovogodišnje izvješće prilagođeno novom načinu vještačenja, zbog čega pojedine podatke nije moguće izravno uspoređivati sa starijim izvješćima.
Statistika pritom ne daje potpun odgovor na pitanja o svakodnevnom životu osoba s invaliditetom, dostupnosti zdravstvenih i socijalnih usluga, pristupačnosti javnih prostora ili mogućnostima zapošljavanja.
Upravo su to područja koja ostaju važna za daljnje praćenje položaja osoba s invaliditetom u Istri.