Kazališna majstorija Dražena Šivaka stiže u INK: Predstava “Maske” otkriva tajne glumačkog zanata
Kritike su jednoglasne – Dražen Šivak svojom preciznošću, fizičkom ekspresivnošću i dubokom posvećenošću glumačkom umijeću stvara jedinstveno kazališno iskustvo.
Istarsko narodno kazalište Gradsko kazalište Pula u četvrtak, 17. travnja u 20 sati ugošćuje iznimnog kazališnog umjetnika Dražena Šivaka s kazališnom majstorijom “Maske”, jedinstvenim izvedbenim predavanjem koje istražuje simboliku, povijest i moć maske na sceni.
Šivak, autor, redatelj i izvođač, vodi publiku kroz fascinantno putovanje – od prvih crteža u špiljama, preko drevnih vračeva, starih Grka i commedie dell'arte do klaunova nosa danas, maska je bila konstanta koja je nosila važnost, kako za izvođača koji je nosi, tako i za njegovu publiku. Kroz virtuoznu igru tijelom i glasom, razotkriva kako maska nije sredstvo skrivanja, već upravo suprotno – način otkrivanja istine i suštine lika.
Kroz specifičan tretman istarskog govora – onog koji diše, štuca, šuti i puca po šavovima emocija – ova predstava zaranja u osobne priče, ljubavi koje nisu vrištale s krovova, nego su tiho trajale ispod kože, u podtonovima, u rečenicama koje nikad nisu izgovorene.
Svaka izvedba je nova jer svaki gledatelj donosi svoj dio priče – a Križan, baš poput improvizacijskog gladijatora, u svakom susretu ide do kraja. Ili pobjeđuje, ili pogine. Kazališno, naravno.
20:28Prije 40 d12.04.2025
Predstava Maske je oživljavanje tradicije commedie dell’arte i njezino približavanje široj publici. U formi izvedbenog predavanja, glumac na sceni objašnjava značenje maski i arhetipove putujući kroz klasičnu dramsku književnost Hrvatske i svijeta (Držić, Shakespeare, Molière), gledatelji povezuju svevremenske priče o ljudskim odnosima te stvaraju paralele s karakterima naših suvremenika.
Za vrijeme kada su ljudi crtali u polumraku špilje, maska se koristila u lovu. Drevni su vračevi koristili maske kao dio ritualnog performansa u duhovne svrhe, koji je uključivao sve članove plemena. Stari Grci su imali ogromne maske s modificiranim otvorom za usta koji je funkcionirao kao megafon, kako bi ih čula golema publika amfiteatra.
Foto: INK
U commediji dell’arte, najranijem obliku profesionalnog kazališta koje je bilo dominantno u Italiji od 16. do 18. stoljeća, maske su označavale normirane tipove likova i nije bilo neobično da jedan glumac glumi jedan lik, odnosno jednu masku, cijeli svoj život. A klaun je nešto potpuno drugo od onoga što mislimo da jest.
Maska se koristila i izvan konteksta organizirane izvedbe – u pokladnim igrama, starogrčkim Velikim Dionizijama i drugim društvenim ritualima. Ona omogućuje pristup onoj strani ljudske naravi koju bi mogli nazvati primalnom, životinjskom. Nije slučajna poveznica između životinje i maske. Prva zabilježena upotreba maske na špiljskom crtežu je upravo maska jedne koze.
Vračevi su nosili maske duhova životinja koje su htjeli prizvati. Sve maske i likovi commedie dell’arte uzimaju za inspiraciju životinje, a na glumcu je odgovornost da balansira svoju životinjsku i ljudsku prirodu kako bi postigao što bolji dojam kod publike.
Zahvaljujući Dubrovniku i Marinu Držiću dijelimo tradiciju commedie dell’arte sa susjednom Italijom. Podjela na ljude nazbilj i ljude nahvao u svijetu potpuno odgovara podjeli na lijepe (bijele) i ružne (grube, grde) maškare u karnevalu.
Sukob ljudi nazbilj i ljudi nahvao inscenirani je pokladni obračun reda i nereda, kozmosa i kaosa. A Pomet, legendarni lik iz Držićevog dramskog teksta Dundo Maroje, svojom proždrljivošću i snalažljivošću neodoljivo podsjeća na tipskog lika iz commedie dell’arte – Arlecchina.
Kritike su jednoglasne – Dražen Šivak svojom preciznošću, fizičkom ekspresivnošću i dubokom posvećenošću glumačkom umijeću stvara jedinstveno kazališno iskustvo. Njegova izvedba hvaljena je zbog zadivljujuće lakoće preobrazbe, preciznosti geste i izražajnosti tijela, dok humor i klaunerija unose svježinu i posebnu neposrednost.
Predstava je nastala u koprodukciji Umjetničke organizacije Grupa i Dubrovačkih ljetnih igara, dramaturgiju potpisuju Karla Leko i Patrik Gregurec, kreativna suradnica je Maja Posavec. Izvedba traje 70 minuta, a nakon publika ima priliku razgovarati s autorom. Ulaznice osigurajte na www.ink.hr.
Ovime je u potpunosti obnovljen vozni park hitne i saniteta, ali će se nastaviti kontinuirano ulagati u nova vozila. Hitna služba godišnje prođe oko 600.000 kilometara, a sanitetski prijevoz čak 1.700.000 km i prevezu oko 33.000 pacijenata te je neophodna stalna obnova voznog parka.
U istoimenoj basni pisca Ezopa, upoznat ćete lukavu lisicu kojoj niti jedan dan ne prođe da se ne našali na račun drugih te rodu koja se nađe nasamarena od strane lije.
Zborovi su se publici predstavili kroz šest koncerata u Vrsaru, Rovinju, Pazinu i Poreču, izvodeći djela raznolikih žanrova i stilova – od tradicionalnih napjeva do suvremenih skladbi. Koncerti su održani u crkvama i koncertnim dvoranama, a ulaz na sva događanja bio je slobodan.
Novi vizualni identitet te slogan 72. Pulskog filmskog festivala u središte zbivanja stavljaju zraku svjetlosti iz filmske kabine koja ovog ljeta odrađuje svoju posljednju smjenu u Areni.