Kazališna majstorija Dražena Šivaka stiže u INK: Predstava “Maske” otkriva tajne glumačkog zanata
Kritike su jednoglasne – Dražen Šivak svojom preciznošću, fizičkom ekspresivnošću i dubokom posvećenošću glumačkom umijeću stvara jedinstveno kazališno iskustvo.
Istarsko narodno kazalište Gradsko kazalište Pula u četvrtak, 17. travnja u 20 sati ugošćuje iznimnog kazališnog umjetnika Dražena Šivaka s kazališnom majstorijom “Maske”, jedinstvenim izvedbenim predavanjem koje istražuje simboliku, povijest i moć maske na sceni.
Šivak, autor, redatelj i izvođač, vodi publiku kroz fascinantno putovanje – od prvih crteža u špiljama, preko drevnih vračeva, starih Grka i commedie dell'arte do klaunova nosa danas, maska je bila konstanta koja je nosila važnost, kako za izvođača koji je nosi, tako i za njegovu publiku. Kroz virtuoznu igru tijelom i glasom, razotkriva kako maska nije sredstvo skrivanja, već upravo suprotno – način otkrivanja istine i suštine lika.
Inspirirana iskustvom tijela kao neprekidno promjenjive, ranjive i fluidne kategorije, predstava istražuje stanja i bivanja kroz koreografski jezik koji afirmira nestabilnost i kompleksnost tjelesnog postojanja.
Kroz specifičan tretman istarskog govora – onog koji diše, štuca, šuti i puca po šavovima emocija – ova predstava zaranja u osobne priče, ljubavi koje nisu vrištale s krovova, nego su tiho trajale ispod kože, u podtonovima, u rečenicama koje nikad nisu izgovorene.
22:00Prije 63 d14.05.2025
Predstava Maske je oživljavanje tradicije commedie dell’arte i njezino približavanje široj publici. U formi izvedbenog predavanja, glumac na sceni objašnjava značenje maski i arhetipove putujući kroz klasičnu dramsku književnost Hrvatske i svijeta (Držić, Shakespeare, Molière), gledatelji povezuju svevremenske priče o ljudskim odnosima te stvaraju paralele s karakterima naših suvremenika.
Za vrijeme kada su ljudi crtali u polumraku špilje, maska se koristila u lovu. Drevni su vračevi koristili maske kao dio ritualnog performansa u duhovne svrhe, koji je uključivao sve članove plemena. Stari Grci su imali ogromne maske s modificiranim otvorom za usta koji je funkcionirao kao megafon, kako bi ih čula golema publika amfiteatra.
Svaka izvedba je nova jer svaki gledatelj donosi svoj dio priče – a Križan, baš poput improvizacijskog gladijatora, u svakom susretu ide do kraja. Ili pobjeđuje, ili pogine. Kazališno, naravno.
Svake se godine 27. ožujka u tisućama kazališta širom svijeta obilježava Svjetski dan kazališta.
22:00Prije 113 d25.03.2025
Foto: INK
U commediji dell’arte, najranijem obliku profesionalnog kazališta koje je bilo dominantno u Italiji od 16. do 18. stoljeća, maske su označavale normirane tipove likova i nije bilo neobično da jedan glumac glumi jedan lik, odnosno jednu masku, cijeli svoj život. A klaun je nešto potpuno drugo od onoga što mislimo da jest.
Maska se koristila i izvan konteksta organizirane izvedbe – u pokladnim igrama, starogrčkim Velikim Dionizijama i drugim društvenim ritualima. Ona omogućuje pristup onoj strani ljudske naravi koju bi mogli nazvati primalnom, životinjskom. Nije slučajna poveznica između životinje i maske. Prva zabilježena upotreba maske na špiljskom crtežu je upravo maska jedne koze.
Vračevi su nosili maske duhova životinja koje su htjeli prizvati. Sve maske i likovi commedie dell’arte uzimaju za inspiraciju životinje, a na glumcu je odgovornost da balansira svoju životinjsku i ljudsku prirodu kako bi postigao što bolji dojam kod publike.
Zahvaljujući Dubrovniku i Marinu Držiću dijelimo tradiciju commedie dell’arte sa susjednom Italijom. Podjela na ljude nazbilj i ljude nahvao u svijetu potpuno odgovara podjeli na lijepe (bijele) i ružne (grube, grde) maškare u karnevalu.
Sukob ljudi nazbilj i ljudi nahvao inscenirani je pokladni obračun reda i nereda, kozmosa i kaosa. A Pomet, legendarni lik iz Držićevog dramskog teksta Dundo Maroje, svojom proždrljivošću i snalažljivošću neodoljivo podsjeća na tipskog lika iz commedie dell’arte – Arlecchina.
Kritike su jednoglasne – Dražen Šivak svojom preciznošću, fizičkom ekspresivnošću i dubokom posvećenošću glumačkom umijeću stvara jedinstveno kazališno iskustvo. Njegova izvedba hvaljena je zbog zadivljujuće lakoće preobrazbe, preciznosti geste i izražajnosti tijela, dok humor i klaunerija unose svježinu i posebnu neposrednost.
Predstava je nastala u koprodukciji Umjetničke organizacije Grupa i Dubrovačkih ljetnih igara, dramaturgiju potpisuju Karla Leko i Patrik Gregurec, kreativna suradnica je Maja Posavec. Izvedba traje 70 minuta, a nakon publika ima priliku razgovarati s autorom. Ulaznice osigurajte na www.ink.hr.
Ženu se sumnjiči da je u Ulici Park Olge Ban u Poreču, u jutarnjim satima 15. srpnja, tekućinom oštetila ulazna vrata stana, čime je oštetila 63-godišnjaka za zasad neutvrđeni novčani iznos.
U Festivalskom centru u srijedu predvečer dodijeljene su nagrade programa Pula PRO 72. Pulskog filmskog festivala za najbolje projekte na trima pitching projektima te nagrade mreže nezavisnih kinoprikazivača.
Radionice se održavaju u Središnjoj knjižnici, Dječjoj knjižnici, Knjižnici Veruda i Knjižnici Vodnjan i ne plaćaju se. Jedini uvjet za sudjelovanje je članstvo u Knjižnici, koje je besplatno za svu djecu od rođenja do 15. godine.
Od 22. do 24. srpnja u okviru programa INK na Kaštelu, publika će imati priliku uživati u tri večeri suvremenog autorskog izričaja koji na pozornicu donosi energiju, intimu i iskrenost.
U četvrtak će biti otvorena izložba „How's the surf?“ austrijske umjetnice Angelike Wienerroitherm, u petak je na rasporedu koncert „U dvoje/V dvoje/Zu Zweit” u izvedbi Dua Sonoma, a u subotu igra nagrađivana predstava „Žena himna“ Davora Špišića u režiji Roberta Raponje.