Kazališna majstorija Dražena Šivaka stiže u INK: Predstava “Maske” otkriva tajne glumačkog zanata
Kritike su jednoglasne – Dražen Šivak svojom preciznošću, fizičkom ekspresivnošću i dubokom posvećenošću glumačkom umijeću stvara jedinstveno kazališno iskustvo.
Istarsko narodno kazalište Gradsko kazalište Pula u četvrtak, 17. travnja u 20 sati ugošćuje iznimnog kazališnog umjetnika Dražena Šivaka s kazališnom majstorijom “Maske”, jedinstvenim izvedbenim predavanjem koje istražuje simboliku, povijest i moć maske na sceni.
Šivak, autor, redatelj i izvođač, vodi publiku kroz fascinantno putovanje – od prvih crteža u špiljama, preko drevnih vračeva, starih Grka i commedie dell'arte do klaunova nosa danas, maska je bila konstanta koja je nosila važnost, kako za izvođača koji je nosi, tako i za njegovu publiku. Kroz virtuoznu igru tijelom i glasom, razotkriva kako maska nije sredstvo skrivanja, već upravo suprotno – način otkrivanja istine i suštine lika.
Radi se o komadu autora i redatelja Vida Hribara u koprodukciji RadioTeatra Bajsić i prijatelji i Teatra &TD iz Zagreba u kojem igraju Rea Bušić, Silvio Mumelaš, Vedran Živolić i Matija Čigir.
Predstava je nastala u produkciji Studija za suvremeni ples u suradnji s mrežom Pan – Adria, a izvode je Martina Tomić, Ida Jolić / Ema Crnić, Viktoria Bubalo, Marta Krešić, Filipa Bavčević i Nastasja Štefanić-Kralj.
20:28Prije 178 d07.09.2025
Predstava Maske je oživljavanje tradicije commedie dell’arte i njezino približavanje široj publici. U formi izvedbenog predavanja, glumac na sceni objašnjava značenje maski i arhetipove putujući kroz klasičnu dramsku književnost Hrvatske i svijeta (Držić, Shakespeare, Molière), gledatelji povezuju svevremenske priče o ljudskim odnosima te stvaraju paralele s karakterima naših suvremenika.
Za vrijeme kada su ljudi crtali u polumraku špilje, maska se koristila u lovu. Drevni su vračevi koristili maske kao dio ritualnog performansa u duhovne svrhe, koji je uključivao sve članove plemena. Stari Grci su imali ogromne maske s modificiranim otvorom za usta koji je funkcionirao kao megafon, kako bi ih čula golema publika amfiteatra.
Inspirirana iskustvom tijela kao neprekidno promjenjive, ranjive i fluidne kategorije, predstava istražuje stanja i bivanja kroz koreografski jezik koji afirmira nestabilnost i kompleksnost tjelesnog postojanja.
Kroz specifičan tretman istarskog govora – onog koji diše, štuca, šuti i puca po šavovima emocija – ova predstava zaranja u osobne priče, ljubavi koje nisu vrištale s krovova, nego su tiho trajale ispod kože, u podtonovima, u rečenicama koje nikad nisu izgovorene.
22:00Prije 294 d14.05.2025
Foto: INK
U commediji dell’arte, najranijem obliku profesionalnog kazališta koje je bilo dominantno u Italiji od 16. do 18. stoljeća, maske su označavale normirane tipove likova i nije bilo neobično da jedan glumac glumi jedan lik, odnosno jednu masku, cijeli svoj život. A klaun je nešto potpuno drugo od onoga što mislimo da jest.
Maska se koristila i izvan konteksta organizirane izvedbe – u pokladnim igrama, starogrčkim Velikim Dionizijama i drugim društvenim ritualima. Ona omogućuje pristup onoj strani ljudske naravi koju bi mogli nazvati primalnom, životinjskom. Nije slučajna poveznica između životinje i maske. Prva zabilježena upotreba maske na špiljskom crtežu je upravo maska jedne koze.
Vračevi su nosili maske duhova životinja koje su htjeli prizvati. Sve maske i likovi commedie dell’arte uzimaju za inspiraciju životinje, a na glumcu je odgovornost da balansira svoju životinjsku i ljudsku prirodu kako bi postigao što bolji dojam kod publike.
Zahvaljujući Dubrovniku i Marinu Držiću dijelimo tradiciju commedie dell’arte sa susjednom Italijom. Podjela na ljude nazbilj i ljude nahvao u svijetu potpuno odgovara podjeli na lijepe (bijele) i ružne (grube, grde) maškare u karnevalu.
Sukob ljudi nazbilj i ljudi nahvao inscenirani je pokladni obračun reda i nereda, kozmosa i kaosa. A Pomet, legendarni lik iz Držićevog dramskog teksta Dundo Maroje, svojom proždrljivošću i snalažljivošću neodoljivo podsjeća na tipskog lika iz commedie dell’arte – Arlecchina.
Kritike su jednoglasne – Dražen Šivak svojom preciznošću, fizičkom ekspresivnošću i dubokom posvećenošću glumačkom umijeću stvara jedinstveno kazališno iskustvo. Njegova izvedba hvaljena je zbog zadivljujuće lakoće preobrazbe, preciznosti geste i izražajnosti tijela, dok humor i klaunerija unose svježinu i posebnu neposrednost.
Predstava je nastala u koprodukciji Umjetničke organizacije Grupa i Dubrovačkih ljetnih igara, dramaturgiju potpisuju Karla Leko i Patrik Gregurec, kreativna suradnica je Maja Posavec. Izvedba traje 70 minuta, a nakon publika ima priliku razgovarati s autorom. Ulaznice osigurajte na www.ink.hr.
Nakon niza krađa i provala počinjenih u jednom danu na području Pule, Tara i Novigrada, policija je uhitila 48-godišnjaka kojeg sumnjiči za tešku krađu, krađu vozila i još nekoliko kaznenih djela.
Istarska županija uvodi webGIS sustav koji će na jednom mjestu prikazivati sve ključne podatke o poduzetničkim zonama, s ciljem povećanja transparentnosti i privlačenja novih investicija.
Utvrđeni prekršaji odnosili su se ponajprije na nepravilno isticanje cijena tijekom trajanja posebnih oblika prodaje, uključujući neisticanje cijene, snižene cijene ili referentne cijene, odnosno najniže cijene koja je vrijedila u 30 dana prije početka sniženja.
U Poduzetničkom centru Coworking Pula jučer su potpisani ugovori o dodjeli 590.000 eura za 13 projekata i programa iz područja kulture u Istri za 2026. godinu. Sredstva su namijenjena kulturnim ustanovama, udrugama i jedinicama lokalne samouprave diljem županije.
Radovi na tematskom parku „H2O Cuvi“ u Rovinju napreduju prema planu. Riječ je o projektu vrijednom više od 2,1 milijun eura, kojim Grad Rovinj-Rovigno razvija novu zelenu i edukativnu zonu posvećenu vodi, očuvanju vodnih resursa i održivom razvoju.
Izvedbeni ciklus Savičenta pleše čini njegov javno najvidljiviji dio, donoseći mjesečne blokove gostovanja, repriznih izvedbi i premijernih projekata od ožujka do studenog.
U Gradskoj knjižnici Pazin danas u 17.30 sati gostovat će književnica Danijela Repman, koja u sklopu programa Kuće za pisce – Hiže od besid tijekom rezidencijalnog boravka u Pazinu predstavlja svoj književni rad.
Tijekom gotovo mjesec dana trajanja, Zlatni zub ponovno će Poreč pretvoriti u središte kazališnog humora, potvrđujući status manifestacije koja okuplja publiku svih generacija i iz godine u godinu pokazuje kako je smijeh najbolja poveznica između kazališta i gledatelja.