Kazališna majstorija Dražena Šivaka stiže u INK: Predstava “Maske” otkriva tajne glumačkog zanata
Kritike su jednoglasne – Dražen Šivak svojom preciznošću, fizičkom ekspresivnošću i dubokom posvećenošću glumačkom umijeću stvara jedinstveno kazališno iskustvo.
Istarsko narodno kazalište Gradsko kazalište Pula u četvrtak, 17. travnja u 20 sati ugošćuje iznimnog kazališnog umjetnika Dražena Šivaka s kazališnom majstorijom “Maske”, jedinstvenim izvedbenim predavanjem koje istražuje simboliku, povijest i moć maske na sceni.
Šivak, autor, redatelj i izvođač, vodi publiku kroz fascinantno putovanje – od prvih crteža u špiljama, preko drevnih vračeva, starih Grka i commedie dell'arte do klaunova nosa danas, maska je bila konstanta koja je nosila važnost, kako za izvođača koji je nosi, tako i za njegovu publiku. Kroz virtuoznu igru tijelom i glasom, razotkriva kako maska nije sredstvo skrivanja, već upravo suprotno – način otkrivanja istine i suštine lika.
Radi se o komadu autora i redatelja Vida Hribara u koprodukciji RadioTeatra Bajsić i prijatelji i Teatra &TD iz Zagreba u kojem igraju Rea Bušić, Silvio Mumelaš, Vedran Živolić i Matija Čigir.
Predstava je nastala u produkciji Studija za suvremeni ples u suradnji s mrežom Pan – Adria, a izvode je Martina Tomić, Ida Jolić / Ema Crnić, Viktoria Bubalo, Marta Krešić, Filipa Bavčević i Nastasja Štefanić-Kralj.
20:28Prije 231 d07.09.2025
Predstava Maske je oživljavanje tradicije commedie dell’arte i njezino približavanje široj publici. U formi izvedbenog predavanja, glumac na sceni objašnjava značenje maski i arhetipove putujući kroz klasičnu dramsku književnost Hrvatske i svijeta (Držić, Shakespeare, Molière), gledatelji povezuju svevremenske priče o ljudskim odnosima te stvaraju paralele s karakterima naših suvremenika.
Za vrijeme kada su ljudi crtali u polumraku špilje, maska se koristila u lovu. Drevni su vračevi koristili maske kao dio ritualnog performansa u duhovne svrhe, koji je uključivao sve članove plemena. Stari Grci su imali ogromne maske s modificiranim otvorom za usta koji je funkcionirao kao megafon, kako bi ih čula golema publika amfiteatra.
Foto: INK
U commediji dell’arte, najranijem obliku profesionalnog kazališta koje je bilo dominantno u Italiji od 16. do 18. stoljeća, maske su označavale normirane tipove likova i nije bilo neobično da jedan glumac glumi jedan lik, odnosno jednu masku, cijeli svoj život. A klaun je nešto potpuno drugo od onoga što mislimo da jest.
Maska se koristila i izvan konteksta organizirane izvedbe – u pokladnim igrama, starogrčkim Velikim Dionizijama i drugim društvenim ritualima. Ona omogućuje pristup onoj strani ljudske naravi koju bi mogli nazvati primalnom, životinjskom. Nije slučajna poveznica između životinje i maske. Prva zabilježena upotreba maske na špiljskom crtežu je upravo maska jedne koze.
Inspirirana iskustvom tijela kao neprekidno promjenjive, ranjive i fluidne kategorije, predstava istražuje stanja i bivanja kroz koreografski jezik koji afirmira nestabilnost i kompleksnost tjelesnog postojanja.
Kroz specifičan tretman istarskog govora – onog koji diše, štuca, šuti i puca po šavovima emocija – ova predstava zaranja u osobne priče, ljubavi koje nisu vrištale s krovova, nego su tiho trajale ispod kože, u podtonovima, u rečenicama koje nikad nisu izgovorene.
22:00Prije 347 d14.05.2025
Vračevi su nosili maske duhova životinja koje su htjeli prizvati. Sve maske i likovi commedie dell’arte uzimaju za inspiraciju životinje, a na glumcu je odgovornost da balansira svoju životinjsku i ljudsku prirodu kako bi postigao što bolji dojam kod publike.
Zahvaljujući Dubrovniku i Marinu Držiću dijelimo tradiciju commedie dell’arte sa susjednom Italijom. Podjela na ljude nazbilj i ljude nahvao u svijetu potpuno odgovara podjeli na lijepe (bijele) i ružne (grube, grde) maškare u karnevalu.
Sukob ljudi nazbilj i ljudi nahvao inscenirani je pokladni obračun reda i nereda, kozmosa i kaosa. A Pomet, legendarni lik iz Držićevog dramskog teksta Dundo Maroje, svojom proždrljivošću i snalažljivošću neodoljivo podsjeća na tipskog lika iz commedie dell’arte – Arlecchina.
Kritike su jednoglasne – Dražen Šivak svojom preciznošću, fizičkom ekspresivnošću i dubokom posvećenošću glumačkom umijeću stvara jedinstveno kazališno iskustvo. Njegova izvedba hvaljena je zbog zadivljujuće lakoće preobrazbe, preciznosti geste i izražajnosti tijela, dok humor i klaunerija unose svježinu i posebnu neposrednost.
Predstava je nastala u koprodukciji Umjetničke organizacije Grupa i Dubrovačkih ljetnih igara, dramaturgiju potpisuju Karla Leko i Patrik Gregurec, kreativna suradnica je Maja Posavec. Izvedba traje 70 minuta, a nakon publika ima priliku razgovarati s autorom. Ulaznice osigurajte na www.ink.hr.
Sukob na Bliskom istoku Hrvatskoj može kratkoročno ići u prilog jer je udaljenija od kriznih žarišta u odnosu na dio konkurencije, no dugoročno donosi ekonomske posljedice, prije svega kroz rast cijena energenata i opću nestabilnost tržišta.
Hrvatska sve više uvozi hranu, iako ima potencijal da sama sebe prehrani, a najnovije izvješće Državnog ureda za reviziju otkriva zašto – sustav potpora ne funkcionira, proizvodnja stagnira, a poljoprivrednici zarađuju daleko ispod europskog prosjeka.
U teškoj prometnoj nesreći koja se danas oko 12.25 sati dogodila na državnoj cesti D-48, nedaleko skretanja za Karojbu i Motovun, smrtno je stradao 44-godišnji vozač motocikla nakon sudara s osobnim automobilom.
Bilo je ovo jedno zanimljivo prijepodne za mlade sportašice i sportaše, ali i za policijske službenice koji su rado svojim savjetima doprinijele većoj sigurnosti mladih, a ujedno im i približile policijski poziv.
U Puli će se 7. svibnja održati poslovni forum hrvatskih i crnogorskih gospodarstvenika, s ciljem jačanja suradnje i otvaranja novih investicijskih prilika.
Roman Tijesna zemlja odvodi čitatelja u kasno 19. stoljeće, u austrougarsko doba, u selo Rakalj i okolicu, Vodnjan, Labin i Pulu. Kroz niz životnih priča ispisuju se izmjene godišnjih doba, rađanja i smrti, obredi i proslave, svijet koji se mijenja, ali ostaje vezan uz zemlju premda je o njoj sve ma
Rasprava o sudbini književnosti u digitalnom dobu bila je u fokusu emisije „Arterija“ na Rovinj FM-u, u kojoj je gostovao povjesničar hrvatske književnosti i književni kritičar Ivica Matičević.
Večeras od 20 sati u Galeriji Batana u Rovinju otvara se izložba 15. Smotre rovinjske fotografije, koja kroz 66 odabranih radova donosi različite vizije Rovinja i Rovinjštine.
U Muzeju grada Rovinja otvorena je izložba „Intimno, zbirka Mascarelli“ koja kroz rijetko izlagana djela otkriva osobniju i intimniju stranu stvaralaštva Bruna Mascarellija.