Kazališna majstorija Dražena Šivaka stiže u INK: Predstava “Maske” otkriva tajne glumačkog zanata
Kritike su jednoglasne – Dražen Šivak svojom preciznošću, fizičkom ekspresivnošću i dubokom posvećenošću glumačkom umijeću stvara jedinstveno kazališno iskustvo.
Istarsko narodno kazalište Gradsko kazalište Pula u četvrtak, 17. travnja u 20 sati ugošćuje iznimnog kazališnog umjetnika Dražena Šivaka s kazališnom majstorijom “Maske”, jedinstvenim izvedbenim predavanjem koje istražuje simboliku, povijest i moć maske na sceni.
Šivak, autor, redatelj i izvođač, vodi publiku kroz fascinantno putovanje – od prvih crteža u špiljama, preko drevnih vračeva, starih Grka i commedie dell'arte do klaunova nosa danas, maska je bila konstanta koja je nosila važnost, kako za izvođača koji je nosi, tako i za njegovu publiku. Kroz virtuoznu igru tijelom i glasom, razotkriva kako maska nije sredstvo skrivanja, već upravo suprotno – način otkrivanja istine i suštine lika.
Radi se o komadu autora i redatelja Vida Hribara u koprodukciji RadioTeatra Bajsić i prijatelji i Teatra &TD iz Zagreba u kojem igraju Rea Bušić, Silvio Mumelaš, Vedran Živolić i Matija Čigir.
Predstava je nastala u produkciji Studija za suvremeni ples u suradnji s mrežom Pan – Adria, a izvode je Martina Tomić, Ida Jolić / Ema Crnić, Viktoria Bubalo, Marta Krešić, Filipa Bavčević i Nastasja Štefanić-Kralj.
20:28Prije 186 d07.09.2025
Predstava Maske je oživljavanje tradicije commedie dell’arte i njezino približavanje široj publici. U formi izvedbenog predavanja, glumac na sceni objašnjava značenje maski i arhetipove putujući kroz klasičnu dramsku književnost Hrvatske i svijeta (Držić, Shakespeare, Molière), gledatelji povezuju svevremenske priče o ljudskim odnosima te stvaraju paralele s karakterima naših suvremenika.
Za vrijeme kada su ljudi crtali u polumraku špilje, maska se koristila u lovu. Drevni su vračevi koristili maske kao dio ritualnog performansa u duhovne svrhe, koji je uključivao sve članove plemena. Stari Grci su imali ogromne maske s modificiranim otvorom za usta koji je funkcionirao kao megafon, kako bi ih čula golema publika amfiteatra.
Inspirirana iskustvom tijela kao neprekidno promjenjive, ranjive i fluidne kategorije, predstava istražuje stanja i bivanja kroz koreografski jezik koji afirmira nestabilnost i kompleksnost tjelesnog postojanja.
Kroz specifičan tretman istarskog govora – onog koji diše, štuca, šuti i puca po šavovima emocija – ova predstava zaranja u osobne priče, ljubavi koje nisu vrištale s krovova, nego su tiho trajale ispod kože, u podtonovima, u rečenicama koje nikad nisu izgovorene.
22:00Prije 300 d14.05.2025
Foto: INK
U commediji dell’arte, najranijem obliku profesionalnog kazališta koje je bilo dominantno u Italiji od 16. do 18. stoljeća, maske su označavale normirane tipove likova i nije bilo neobično da jedan glumac glumi jedan lik, odnosno jednu masku, cijeli svoj život. A klaun je nešto potpuno drugo od onoga što mislimo da jest.
Maska se koristila i izvan konteksta organizirane izvedbe – u pokladnim igrama, starogrčkim Velikim Dionizijama i drugim društvenim ritualima. Ona omogućuje pristup onoj strani ljudske naravi koju bi mogli nazvati primalnom, životinjskom. Nije slučajna poveznica između životinje i maske. Prva zabilježena upotreba maske na špiljskom crtežu je upravo maska jedne koze.
Vračevi su nosili maske duhova životinja koje su htjeli prizvati. Sve maske i likovi commedie dell’arte uzimaju za inspiraciju životinje, a na glumcu je odgovornost da balansira svoju životinjsku i ljudsku prirodu kako bi postigao što bolji dojam kod publike.
Zahvaljujući Dubrovniku i Marinu Držiću dijelimo tradiciju commedie dell’arte sa susjednom Italijom. Podjela na ljude nazbilj i ljude nahvao u svijetu potpuno odgovara podjeli na lijepe (bijele) i ružne (grube, grde) maškare u karnevalu.
Sukob ljudi nazbilj i ljudi nahvao inscenirani je pokladni obračun reda i nereda, kozmosa i kaosa. A Pomet, legendarni lik iz Držićevog dramskog teksta Dundo Maroje, svojom proždrljivošću i snalažljivošću neodoljivo podsjeća na tipskog lika iz commedie dell’arte – Arlecchina.
Kritike su jednoglasne – Dražen Šivak svojom preciznošću, fizičkom ekspresivnošću i dubokom posvećenošću glumačkom umijeću stvara jedinstveno kazališno iskustvo. Njegova izvedba hvaljena je zbog zadivljujuće lakoće preobrazbe, preciznosti geste i izražajnosti tijela, dok humor i klaunerija unose svježinu i posebnu neposrednost.
Predstava je nastala u koprodukciji Umjetničke organizacije Grupa i Dubrovačkih ljetnih igara, dramaturgiju potpisuju Karla Leko i Patrik Gregurec, kreativna suradnica je Maja Posavec. Izvedba traje 70 minuta, a nakon publika ima priliku razgovarati s autorom. Ulaznice osigurajte na www.ink.hr.
Pulska prometna policija u Vodnjanu je zaustavila 44-godišnjeg vozača koji je upravljao automobilom pod utjecajem alkohola od 1,56 promila. Zbog prekršaja je kažnjen s 1.320 eura te mu je izrečena tromjesečna zabrana upravljanja vozilima B kategorije.
Na današnji dan, 12. ožujka 1847. godine, u Županićima kraj Labina rođen je Josip Belušić, istarski izumitelj koji je svijetu predstavio velocimetar – jedan od prvih električnih uređaja za mjerenje brzine vozila, preteču današnjih tahografa i taksimetara.
Rekonstrukcijom će se obnoviti postojeća zgrada uz očuvanje njezina povijesnog izgleda, a prostor će biti prilagođen suvremenim potrebama korisnika te u potpunosti pristupačan osobama s invaliditetom.
Pulska policija dovršila je kriminalističko istraživanje nad 58-godišnjim državljaninom Srbije kojeg sumnjiči da je prijetnjama pokušao iznuditi dodatni novac od 44-godišnjeg muškarca kojem prethodno nije isporučio dogovorenu aluminijsku bravariju.
Svjetski dan bubrega upravo zato podsjeća na jednostavnu, ali važnu poruku: briga o bubrezima počinje na vrijeme – redovitim kontrolama i zdravim životnim navikama.
U potrazi za izlazom iz financijske krize, Cvilidreta pronalazi skromnu djevojku za koju se vjeruje da posjeduje čudesan dar – sposobnost da isprede slamu u zlato.