Mobitel kao novčanik: 81% Hrvata želi njime plaćati, a 4% bi ugradilo čip u tijelo
Hrvati na mobitelu provedu više od četiri sata dnevno, a 81% ga želi koristiti kao sredstvo plaćanja, u čemu prednjače mladi u dobi od 18 do 29 godina.
Hrvati na mobitelu provedu više od četiri sata dnevno, a 81% ga želi koristiti kao sredstvo plaćanja, u čemu prednjače mladi u dobi od 18 do 29 godina.
Rezultati su to najnovijeg istraživanja MasterIndex koje je u studenom prošle godine za Mastercard provela agencija Improve. Uz navedene, podaci sugeriraju da se pametni sat probija kao relativno popularno sredstvo plaćanja među mladima (30%) i građanima koji imaju visoke prihode (31%).
Unatoč rastu popularnosti mobilnog plaćanja, kartice i dalje dominiraju – preferira ih 84% ispitanika, osobito visokoobrazovani građani, osobe s višim primanjima te stanovnici Dalmacije i Zagreba. Gotovina i dalje zadržava svoju važnost, preferira je 72% ispitanika, što predstavlja porast od pet postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu.
Mladi češće žele plaćati pametnim satom
Uz to što su uređaji koje Hrvati najčešće koriste, pametni telefoni najpoželjnije su sredstvo plaćanja za 81% ispitanika. Posebno su popularni kod žena i mladih u dobi od 18 do 29 godina, koji u danu potroše i do pet sati koristeći te uređaje. Istovremeno, korištenje pametnih televizora bilježi neznatan porast – sudionici sada u prosjeku provode 2,1 sat dnevno uz ovaj uređaj, što je tek sedam minuta više nego prošle godine.
S druge strane, vrijeme provedeno uz prijenosna i stolna računala blago je opalo – prosječan Hrvat sada na njima provede 3,3 sata dnevno, u usporedbi s više od tri pol sata prema prošlogodišnjem istraživanju.
Nakon pametnih telefona, sa znatno manjim udjelom ističu se pametni satovi kao poželjno sredstvo plaćanja za 22% ispitanika. Tek nakon slijede osobni dokumenti (13%), biometrija (10%) i tablet (7%). Zanimljivo je da je oko 4% građana spremno koristiti čip ili neki drugi uređaj ugrađen u tijelo, baš u svrhu plaćanja, dok bi 3% građana u tu svrhu koristilo kućanske aparate kao što su hladnjak i perilica za rublje.
Foto: MasterIndex
„Za 95% građana važno je da trgovac nudi različite metode plaćanja,“ istaknula je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj.
„Trgovci koji su toga svjesni otvaraju prilike za povećanje prihoda i izgradnju vjernosti kupaca. U Mastercardu smo predani pružanju sigurnih, jednostavnih i dostupnih rješenja za plaćanje.
Uređaji poput pametnih telefona i pametnih satova sve više zauzimaju središnje mjesto u svakodnevnim financijskim transakcijama, što od trgovaca zahtijeva prilagodbu u realnom vremenu. Inovativne tehnologije plaćanja, dakle, više nisu samo potencijal, već konkretna potreba koja oblikuje tržište i očekivanja potrošača.“
Hrvati žele bolju digitalizaciju zdravstva, javne uprave i prijevoza
Kada je u pitanju digitalizacija, više inovacija i novih digitalnih usluga građani žele vidjeti u području zdravstva (49%) i javne uprave (36%). Nakon toga slijedi javni prijevoz koji odabire gotovo četvrtina ispitanika. Pri dnu liste prioriteta za digitalizaciju nalaze se vožnja automobilom (7%), druženja s ljudima (5%) i druge vrste transporta (2%).
Pritom valja istaknuti da je zdravstvo najvažniji segment za digitalizaciju u svim dobnim skupinama dok kod javne uprave važnost digitalizacije raste kako raste dob ispitanika. U ostalim područjima postoje značajne razlike po dobnim skupinama. Tako mladi u dobi od 18 do 29 godina više ističu potrebu za digitalizacijom javnog prijevoza (30%), trgovine (25%) i putovanja (21%).
Oni od 30 do 39 više ističu potrebu bolje digitalizacije zdravstva (55%), oni od 40 do 49 javne uprave (45%), pravosuđa (26%), tržnica (15)%, a ispitanici u dobi od 50 do 55 godina digitalizaciju javne uprave (50%) i pravosuđa (29%).
Što se tiče rodnih razlika, važno je istaknuti da žene češće od muškaraca naglašavaju potrebu za digitalizacijom u zdravstvu (54% naspram 45%) i javnom prijevozu (28% naspram 19%). Općenito gledano, više od polovice ispitanika (53%) zadovoljno je digitalizacijom u Hrvatskoj, što je porast u odnosu na lani, no valja naglasiti da je ocjena zadovoljstva digitalizacijom bila najveća tijekom lockdowna 2020. godine.
Kaznionica Valtura, jedini otvoreni zatvor u Hrvatskoj, funkcionira bez rešetaka, stražara i stroge kontrole, a zatvorenici ondje rade, slobodno se kreću i sudjeluju u proizvodnji hrane za cijelu regiju.
Testiranje je započelo u vojarni “Pukovnik Marko Živković” u Velikoj Gorici, a provodit će se tijekom sljedećeg tjedna, danju i noću, na području cijele Hrvatske, poručili su iz MORH-a.
Mons. Vilim Grbac, koji je gotovo deset godina vodio rovinjsku župu, te vlč. Zoran Županović, koji je ovdje služio posljednje tri godine, oprostili su se od vjernika i sugrađana putem Rovinj FM-a.
Festival službeno 5. rujna otvara francuski kratki hit Yuck! autora Loïca Espuchea koji govori o svim strahotama ljubljenja iz perspektive dječaka Lea; spomenuti film dosad je osvojio čak 36 priznanja diljem svijeta, uključujući Cesara za najbolji animirani kratki film 2025. te je bio i nominiran za
Jure Grando umro je 1656. godine, a pokopan je na mjesnome groblju. Nedugo nakon pokopa pokojnik se počeo ukazivati stanovnicima sela, kucajući na njihova vrata...
Na najveću galižansku feštu, jedinstvenu po gastronomskoj ponudi, s obzirom da su Galižanci uspjeli sačuvati tradiciju pripreme puževa kao dio vlastitog identitea, i ove se godine dolazilo iz svih krajeva Istre kušati specijalitete.
Nakon vrućina, u kasnim satima diljem zemlje očekuje se promjena vremena. U nedjelju nas očekuje djelomice sunčano i nestabilno vrijeme te na kopnu manje toplo.
Publika je uživala u vrhunskom glazbeno-scenskom doživljaju, a emotivne izvedbe klasika poput Shine On You Crazy Diamond, Wish You Were Here i Another Brick in the Wall izazvale su ovacije koje su odzvanjale starogradskom jezgrom.
"Inače svježa zapadna obala Istre trenutno je najtoplija u Hrvatskoj, u 15 sati prema mjerenju DHMZ-a, najtoplije je u Rovinju s 37,3 °C", objavio je jučer Neverin.
Vrhunac obilježavanja Dana Grada, barem onaj koji se odnosi na zabavno-kulturnu ponudu, uvijek je Noć Grada Labina koja će se održati u subotu 16. kolovoza. Uvijek brojne posjetitelje ove gradske fešte, ove godine očekuje besplatan dvosatni nastup Jelene Rozge.
Osnovali su ga Rajko Grlić, Boris T. Matić, Mike Downey i Igor Mirković (koji su prije toga bili sudionici Imaginarne filmske akademije, svojevrsne ljetne filmske škole u Grožnjanu).