Mobitel kao novčanik: 81% Hrvata želi njime plaćati, a 4% bi ugradilo čip u tijelo
Hrvati na mobitelu provedu više od četiri sata dnevno, a 81% ga želi koristiti kao sredstvo plaćanja, u čemu prednjače mladi u dobi od 18 do 29 godina.
Hrvati na mobitelu provedu više od četiri sata dnevno, a 81% ga želi koristiti kao sredstvo plaćanja, u čemu prednjače mladi u dobi od 18 do 29 godina.
Rezultati su to najnovijeg istraživanja MasterIndex koje je u studenom prošle godine za Mastercard provela agencija Improve. Uz navedene, podaci sugeriraju da se pametni sat probija kao relativno popularno sredstvo plaćanja među mladima (30%) i građanima koji imaju visoke prihode (31%).
Unatoč rastu popularnosti mobilnog plaćanja, kartice i dalje dominiraju – preferira ih 84% ispitanika, osobito visokoobrazovani građani, osobe s višim primanjima te stanovnici Dalmacije i Zagreba. Gotovina i dalje zadržava svoju važnost, preferira je 72% ispitanika, što predstavlja porast od pet postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu.
Mladi češće žele plaćati pametnim satom
Uz to što su uređaji koje Hrvati najčešće koriste, pametni telefoni najpoželjnije su sredstvo plaćanja za 81% ispitanika. Posebno su popularni kod žena i mladih u dobi od 18 do 29 godina, koji u danu potroše i do pet sati koristeći te uređaje. Istovremeno, korištenje pametnih televizora bilježi neznatan porast – sudionici sada u prosjeku provode 2,1 sat dnevno uz ovaj uređaj, što je tek sedam minuta više nego prošle godine.
S druge strane, vrijeme provedeno uz prijenosna i stolna računala blago je opalo – prosječan Hrvat sada na njima provede 3,3 sata dnevno, u usporedbi s više od tri pol sata prema prošlogodišnjem istraživanju.
Nakon pametnih telefona, sa znatno manjim udjelom ističu se pametni satovi kao poželjno sredstvo plaćanja za 22% ispitanika. Tek nakon slijede osobni dokumenti (13%), biometrija (10%) i tablet (7%). Zanimljivo je da je oko 4% građana spremno koristiti čip ili neki drugi uređaj ugrađen u tijelo, baš u svrhu plaćanja, dok bi 3% građana u tu svrhu koristilo kućanske aparate kao što su hladnjak i perilica za rublje.
Foto: MasterIndex
„Za 95% građana važno je da trgovac nudi različite metode plaćanja,“ istaknula je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj.
„Trgovci koji su toga svjesni otvaraju prilike za povećanje prihoda i izgradnju vjernosti kupaca. U Mastercardu smo predani pružanju sigurnih, jednostavnih i dostupnih rješenja za plaćanje.
Uređaji poput pametnih telefona i pametnih satova sve više zauzimaju središnje mjesto u svakodnevnim financijskim transakcijama, što od trgovaca zahtijeva prilagodbu u realnom vremenu. Inovativne tehnologije plaćanja, dakle, više nisu samo potencijal, već konkretna potreba koja oblikuje tržište i očekivanja potrošača.“
Hrvati žele bolju digitalizaciju zdravstva, javne uprave i prijevoza
Kada je u pitanju digitalizacija, više inovacija i novih digitalnih usluga građani žele vidjeti u području zdravstva (49%) i javne uprave (36%). Nakon toga slijedi javni prijevoz koji odabire gotovo četvrtina ispitanika. Pri dnu liste prioriteta za digitalizaciju nalaze se vožnja automobilom (7%), druženja s ljudima (5%) i druge vrste transporta (2%).
Pritom valja istaknuti da je zdravstvo najvažniji segment za digitalizaciju u svim dobnim skupinama dok kod javne uprave važnost digitalizacije raste kako raste dob ispitanika. U ostalim područjima postoje značajne razlike po dobnim skupinama. Tako mladi u dobi od 18 do 29 godina više ističu potrebu za digitalizacijom javnog prijevoza (30%), trgovine (25%) i putovanja (21%).
Oni od 30 do 39 više ističu potrebu bolje digitalizacije zdravstva (55%), oni od 40 do 49 javne uprave (45%), pravosuđa (26%), tržnica (15)%, a ispitanici u dobi od 50 do 55 godina digitalizaciju javne uprave (50%) i pravosuđa (29%).
Što se tiče rodnih razlika, važno je istaknuti da žene češće od muškaraca naglašavaju potrebu za digitalizacijom u zdravstvu (54% naspram 45%) i javnom prijevozu (28% naspram 19%). Općenito gledano, više od polovice ispitanika (53%) zadovoljno je digitalizacijom u Hrvatskoj, što je porast u odnosu na lani, no valja naglasiti da je ocjena zadovoljstva digitalizacijom bila najveća tijekom lockdowna 2020. godine.
Kroz predavanja i panel raspravu, sudionici će imati priliku čuti istaknute stručnjake iz područja kibernetičke sigurnosti, pedagogije, psihosocijalne podrške i policijskog rada, a fokus će biti na konkretnim alatima i praksama kako zaštititi djecu od internetskih prijetnji.
Uskršnja tradicija bojanja jaja vrlo je stara te je svake godine nezaobilazna u mnogim kućanstvima diljem svijeta koja slave Uskrs. No, znate li koje se značenje krije iza određenih boja kojima bojimo pisanice?
Grbin se na predanom angažmanu zahvalio članovima stranke, simpatizerima i volonterima, a na velikoj podršci prije svega svojim sugrađanima i sugrađankama.
Pod nazivom “Proljetni reset - Kako podržati tijelo nakon zime”, predavanje će se baviti temama buđenja tijela i regeneracije, posebno detoksikacijom jetre u cilju podržavanja organizma nakon zime, biljkama i pripravcima koji mogu pomoći u otklanjanju proljetnog umora te pripremom za sezonu alergija
Za verziju tradicionalnog i suosjećajnog Uskrsa preporučuju blagdanske recepte: juhu od koprive i slanutka, sejtan šunkicu posluženu uz francusku salatu s domaćom veganskom majonezom, mladim lukom i rotkvicama, umak od hrena, vegansko jaje na oko, vegansku pincu te osvježavajući kolač od limuna.
Tradicijska uskrsna jela su: pinca, sirnica, razne uskrsne pogače ukrašene pisanicama, peciva, kuhana šunka i šunka pečena u kruhu s mladim lukom, hrenom i rotkvicama, kuhana kokoš s domaćim rezancima, kuglof, rožata i dr.
Za pincu bez kvasca potrebni su sljedeći sastojci: 15 dkg maslaca, 15 dkg šećera, 25 dkg sira za kolače, 50 dkg brašna, 2 jaja, pola praška za pecivo, 1 limun – sok i korica te 2 velike žlice mlijeka.
Iako mnogi ljudi povezuju zdravlje kože samo s kozmetičkim tretmanima i proizvodima, ona je u stvari mnogo više od toga – ona je odraz našeg unutrašnjeg stanja, naših navika, ishrane i općeg zdravlja.
Riječ je o receptu za slatki kruh koji se tradicionalno priprema ususret Uskrsu. Neizostavna je to dugogodišnja tradicija u dijelovima Istre pa zbog toga ovdje prenosimo jedan stari, ali provjereni recept.