Ukradeni zlatni sat spavanja za spavalice: Prešli smo na ukazno, ljetno računanje vremena
Stari dobri mehanički satovi i još pokoji tehnološki relikti ostat će na Sunčevom vremenu - sve dok im kazaljke ne „požurimo” za šesdeset minuta unaprijed.
Ukazno, ljetno računanje vremena kod nas počinje zadnje nedjelje u ožujku. Ove se godine to dogodilo rano ujutro u nedjelju 30. ožujka kada su se „kazaljke” s dva sata ujutro pomjerile na tri sata ujutro.
Posljednje nedjelje u listopadu vratiti ćemo se na stvarno, Sunčevo vrijeme. Do tada, spavalice će ustajati „sat vremena ranije”, dok će Sunce izlaziti sat vremena kasnije. Dan će se jako produžiti u predvečernjim satima. Ljeto nad se približava, večeri će se odužiti do duboko u noć.
Zašto je to tako? Potražite naše ranije članke na tu tematiku da se podsjetite cijele priče oko „micanja kazaljki satova”. Ove godine osvrnut ćemo se na jedan drugačiji aspekt. Znate ono kada nam na vijestima iz svijeta učestalo spominju kako je „cijeli svijet osudio ovo ili ono, kako je cijeli svijet odlučio ovako ili onako”!? Sitna zakljočkica je u tome što nam ne kažu kakav i koji je to „cijeli svijet”.
Pogledajte mapu planeta na kojoj su zelenom bojom označene države u kojima se primjenjuje pravilo „ukaznog vremena”. U njima živi otprilike 700 milijuna ljudi. U onom „ostatku” cijelog svijeta živi preostalih sedam milijardi i koja stotina milijuna ljudi (!) koji ne mare puno za ljetna i zimska računanja vremena, kao ni za naše „vijesti iz cijelog svijeta”.
Marino Tumpić
Bilo je rasprava u EU kako je ukazno vrijeme danas kontraproduktivno, donosi više štete nego koristi. No, već godinama EU nema vremena da izglasa i usvoji dokument kojim će micanje kazalji sata otići u povijet. Europa ima puno važnijih stvari o kojima donosi odluke, primjerice o onom čepu na plastičnim bocama koji nam se zareže u nos ili pak o šećeru u vrećicama koji dobijemo uz jutarnju kavu ili čaj.
Bilo kako bilo, u eri moderne tehnologije naši mobiteli, tableti, satovi, televizori, štednjaci, perilice, automobili mahom se nalaze spojeni na mrežu svih mreža te ne traže nikakvu našu posebnu akciju glede usuglašavanja vremena. Naravno, stari dobri mehanički satovi i još pokoji tehnološki relikti ostat će na Sunčevom vremenu - sve dok im kazaljke ne „požurimo” za šesdeset minuta unaprijed.
Većina nas ovu promjenu neće niti opaziti na sebi. Istina, ima ljudi kojima je predstojeća promjena kronološkog računanja vremena pravi pravcati teret. Njima je jedina nada ako su, bar sinoć, krenuli sat vremena ranije na spavanje ili se preokupirali nekom zanimljivom i lijepom aktivnošću kako bi zaboravili na dolazak ukaznog, ljetnog, vremena.
Nesretni 72-godišnjak deveta je smrtno stradala osoba u ovoj kalendarskoj godini na istarskim prometnicama, što je znatan porast u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Temeljem naloga nadležnog suda obavljena je pretraga stana na području Buja u kojem je pronađeno 216,56 grama marihuane, 2,42 grama amfetamina i 8,54 grama psilocibinskih gljiva te digitalna vaga.
Zborovi su se publici predstavili kroz šest koncerata u Vrsaru, Rovinju, Pazinu i Poreču, izvodeći djela raznolikih žanrova i stilova – od tradicionalnih napjeva do suvremenih skladbi. Koncerti su održani u crkvama i koncertnim dvoranama, a ulaz na sva događanja bio je slobodan.
Danas bi imao 70 godina. Riječ je o istaknutom i nagrađivanom rovinjskom umjetniku koji od osamdesetih godina prošlog stoljeća igrao aktivnu ulogu u stvaranju kako istarske, tako i hrvatske suvremene likovne scene.
Vrhunac večeri bit će atraktivna modna revija koju potpisuju učenici Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna Pula u suradnji sa Strukovnom školom Pula.
Već 25 godina istarski vinari posljednje nedjelje u mjesecu otvaraju svoje podrume za vinoljupce. Od ove godine posjetitelje Dana vinskih podruma očekuje i Vinska putovnica.
Prenoseći pelud s cvijeta na cvijet, omogućuju razmnožavanje biljaka, proizvodnju hrane i očuvanje bioraznolikosti. Njihova uloga nezamjenjiva je u prehrambenoj industriji, ali i u funkcioniranju čitavih ekosustava.
Koje škole su dobitnice ovog puta odlučilo je više od 70.000 glasova građana koji su u periodu od 30. travnja do 13. svibnja mogli glasati za školu koju možda pohađa njima jako važan školarac.